Ključne poruke
- Pravo EU-a zabranjuje diskriminaciju na radu na temelju invaliditeta, a rak se može smatrati invaliditetom ako dugoročno utječe na vaš radni život. U Ujedinjenoj Kraljevini rak se smatra invaliditetom od dana postavljanja dijagnoze.
- Naknada plaće tijekom bolovanja ili naknada za slučaj bolesti zamjenjuje dio vašeg prihoda u svakoj ovdje obuhvaćenoj zemlji, no iznosi i trajanje znatno se razlikuju: od pune plaće koju poslodavac isplaćuje do šest tjedana u Njemačkoj do najmanje 70 % plaće tijekom najviše dvije godine u Nizozemskoj.
- U zemljama poput Ujedinjene Kraljevine i Nizozemske poslodavci u pravilu ne smiju postavljati pitanja o vašem zdravlju prije nego što vam ponude posao. Nakon što se zaposlite, možete razgovarati o svojim potrebama umjesto o samoj dijagnozi.
- Razumne prilagodbe, poput fleksibilnog ili kraćeg radnog vremena, zakonska su obveza ako se vaš rak smatra invaliditetom, osim ako bi poslodavcu predstavljale nerazmjerno opterećenje. One nisu usluga.
- Samozaposlene osobe posebno su izložene riziku gubitka prihoda nakon dijagnoze, stoga provjerite što pokriva vaše socijalno osiguranje prije nego što vam zatreba.
- Prava imaju i osobe koje pružaju skrb: pravo EU-a svakom radniku daje pet radnih dana dopusta za pružanje skrbi godišnje, a nepovoljnije postupanje prema nekome zbog člana obitelji s invaliditetom o kojem skrbi može predstavljati nezakonitu diskriminaciju.
Dijagnoza raka pogađa poput sudara. U prvim satima i danima misli su vam usmjerene na tijelo, obitelj i strah. Posao se čini gotovo nevažnim. A onda odjednom više nije tako, jer rata stambenog kredita i dalje dospijeva, vaš osjećaj identiteta možda je povezan s poslom, a vi ne znate smijete li izostati s posla ni može li vas poslodavac zamijeniti dok primate terapiju.
Za razumijevanje prava iz radnog odnosa kad bolujete od raka ne treba vam diploma prava. Trebate znati koja pitanja postaviti i kakav je vaš položaj prije nego što odete u kadrovsku službu. Ovaj vodič obuhvaća oboje: pravni okvir koji vas štiti diljem Europe i praktične odluke s kojima ćete se doista suočiti, bilo da želite nastaviti raditi tijekom liječenja ili morate potpuno prestati raditi.
Oba su izbora opravdana. Za oba postoji podrška. Evo što svaki od njih podrazumijeva.
Što zapravo znači da je rak zdravstveno stanje zaštićeno na radnom mjestu
Većina ljudi rak ne doživljava kao „invaliditet”. No u europskom radnom pravu upravo je ta oznaka ono što štiti vaše radno mjesto.
Direktiva EU-a o jednakosti pri zapošljavanju (2000/78/EC) zabranjuje diskriminaciju na radu na temelju invaliditeta, neovisno o sektoru i na svim razinama radnih mjesta. Obuhvaća pristup zapošljavanju (uključujući kriterije odabira, zapošljavanje i napredovanje), stručno osposobljavanje, radne uvjete, plaću i otkaz [1].
Smatra li se, dakle, rak invaliditetom? Sud Europske unije presudio je da se bolest, izlječiva ili neizlječiva, može smatrati invaliditetom kada uzrokuje dugotrajno ograničenje koje proizlazi iz tjelesnih, mentalnih ili psihičkih oštećenja, a koje može otežati vaše puno i učinkovito sudjelovanje u radnom životu na ravnopravnoj osnovi s drugim radnicima. Ne morate biti potpuno nesposobni za rad da biste ispunili taj uvjet [2]. Manje je važna dijagnoza na papiru, a više koliko dugo traju njezine posljedice i kako se odražavaju na posao.
S tim se pitanjem suočava mnogo ljudi. Procjenjuje se da je 2022. diljem EU-a, Islanda i Norveške dijagnosticirano 2,78 milijuna novih slučajeva raka, otprilike jedna nova dijagnoza svakih 11 sekundi [3].
European Cancer Organisation procjenjuje da osobe koje su preboljele rak imaju oko 40 % veći rizik od nezaposlenosti nego osobe koje nikada nisu imale rak [4]. Ranija metaanaliza pokazala je da su osobe koje su preboljele rak imale 1,37 puta veću vjerojatnost da budu nezaposlene u usporedbi sa zdravim sudionicima kontrolnih skupina [5].
Iza tih brojki stoje ljudi koji su ostali bez posla upravo onda kada su si to najmanje mogli priuštiti. Poznavanje svojih prava ne jamči drukčiji ishod, ali vam daje znatno više mogućnosti za djelovanje.
Pravni okvir EU-a: što vas štiti
Štite vas dvije razine zakonodavstva. Direktive EU-a postavljaju zajednička pravila koja države članice moraju prenijeti u svoje nacionalno zakonodavstvo, a nacionalni ih zakoni nadograđuju. Za Direktivu o jednakosti pri zapošljavanju prvotni rok za to bio je 2. prosinca 2003. [1].
Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju (2000/78/EC)
To je temeljni propis EU-a o diskriminaciji na temelju invaliditeta na radnom mjestu. Prema njemu:
- Zabranjene su i izravna i neizravna diskriminacija na temelju invaliditeta, a uznemiravanje se smatra oblikom diskriminacije [1].
- Poslodavci moraju poduzeti odgovarajuće mjere razumne prilagodbe kako bi radnici s invaliditetom mogli pristupiti zaposlenju, sudjelovati u radu i napredovati. Granica je nerazmjerno opterećenje za poslodavca [2].
- Države članice moraju zaštititi zaposlenike od otkaza ili drugog nepovoljnog postupanja poslodavca kao reakcije na pritužbu ili sudski postupak radi ostvarivanja jednakog postupanja [1].
Budući da je riječ o direktivi, svaka je država prenosi u svoje zakonodavstvo, pa se pojedinosti razlikuju od zemlje do zemlje. Neke države pružaju veću zaštitu od minimalne razine EU-a. U Ujedinjenom Kraljevstvu, primjerice, automatski ispunjavate zakonsku definiciju invaliditeta od dana kada vam je dijagnosticiran rak [6]. U Nizozemskoj vas Zakon o jednakom postupanju prema osobama s invaliditetom ili kroničnom bolešću štiti od diskriminacije zbog raka, druge kronične bolesti ili bolesti koju ste preboljeli [7].
Nacionalni zakoni i njihove razlike diljem Europe
Osim minimalne zaštite EU-a, nacionalno zakonodavstvo određuje većinu onoga što se događa s vašom plaćom i radnim mjestom dok ste na bolovanju. Evo kako to funkcionira u sedam zemalja.
Njemačka: Opći zakon o jednakom postupanju (AGG) usmjeren je na sprječavanje ili uklanjanje diskriminacije, među ostalim na temelju invaliditeta, te obuhvaća zapošljavanje i uvjete rada, uključujući plaću i otkaz [8]. Ako ste na bolovanju, poslodavac vam nastavlja isplaćivati plaću do šest tjedana [9], u iznosu koji biste inače primali za svoje redovno radno vrijeme [10]. Nakon toga vaš nositelj obveznog zdravstvenog osiguranja isplaćuje naknadu za bolovanje (Krankengeld) u iznosu od 70% vaše redovne zarade, najviše do 90% vaše neto plaće [11]. Za istu bolest naknada se isplaćuje do 78 tjedana unutar trogodišnjeg razdoblja, računajući od prvog dana nesposobnosti za rad [12].
Francuska: Ako ste na bolovanju, možete primati dnevne naknade za bolovanje (indemnités journalières), a prije početka njihove isplate može postojati razdoblje čekanja. Ovisno o vašoj situaciji, poslodavac može biti obvezan i nadoplatiti te naknade [13]. Zloćudne bolesti nalaze se na popisu dugotrajnih bolesti (affections de longue durée, odnosno ALD), što znači da se troškovi liječenja povezani s vašim rakom nadoknađuju do najviše propisane stope, iako neke troškove, poput dnevne bolničke pristojbe, i dalje snosite [14].
Nizozemska: Poslodavac vam mora nastaviti isplaćivati najmanje 70% plaće do dvije godine, uz nadoplatu do iznosa minimalne plaće u prvoj godini [15]. Ako imate ugovor na neodređeno vrijeme, poslodavac vam u pravilu ne može dati otkaz tijekom te prve dvije godine bolesti, iako postoje iznimke, primjerice ako ne surađujete u postupku povratka na posao [16].
Španjolska: Naknada za privremenu nesposobnost za rad (incapacidad temporal) zbog uobičajene bolesti iznosi 60% osnovice za naknadu od 4. do 20. dana te 75% od 21. dana. Neki kolektivni ugovori predviđaju nadoplatu do 100% od prvog dana [17]. Naknada se u pravilu isplaćuje do 365 dana, a može se produljiti za još 180 dana ako se očekuje oporavak [17]. Od 2022. španjolski zakon o jednakom postupanju uključuje bolest i zdravstveno stanje među zaštićene osnove, a postupci kojima se diskriminira na tim osnovama ništetni su [18].
Belgija: Ako ste uredski zaposlenik (employé), plaća vam je zajamčena prvih 30 dana nesposobnosti za rad. Fizički radnici (ouvriers) dobivaju zajamčenu plaću prvih sedam dana, a nakon toga umanjeni iznos. Nakon isteka razdoblja zajamčene plaće vaš fond zdravstvenog osiguranja (mutualité) tijekom prve godine isplaćuje naknadu od 60% vaše bruto plaće, do propisane gornje granice [19].
Poljska: Naknada za bolovanje (zasiłek chorobowy) u pravilu iznosi 80% osnovice za naknadu. Isplaćuje se do 182 dana, odnosno do 270 dana ako je nesposobnost za rad uzrokovana tuberkulozom ili nastupi tijekom trudnoće [20].
Italija: Za mnoge zaposlenike, uključujući industrijske radnike i naučnike, INPS isplaćuje naknadu za bolovanje u iznosu od 50% prosječne dnevne plaće od 4. do 20. dana te 66,66% od 21. do 180. dana. Najdulje trajanje iznosi 180 dana godišnje [21]. Vrijedi provjeriti svoj nacionalni kolektivni ugovor (CCNL) kako biste saznali što vam poslodavac dodatno isplaćuje.
Važno: Ovo su zakonska pravila. Vaš ugovor o radu ili kolektivni ugovor mogu vam pružati veća prava, stoga provjerite oba i razgovarajte sa svojim sindikalnim predstavnikom ako ga imate.
Pravo na zaborav nakon raka
Još jedna zaštita zaslužuje mjesto ovdje, iako se odnosi na osiguranje i kredite, a ne na vaš posao: pravo na zaborav.
Francuska, Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal i Rumunjska bile su među prvim državama EU-a koje su donijele zakone kojima se osobama koje su preboljele rak daje to pravo [22], a u međuvremenu im se pridružila i Španjolska [23]. Prema tim nacionalnim zakonima, nakon što prođe određeno razdoblje od završetka liječenja, osiguravatelji više ne smiju prikupljati medicinske podatke o vašem raku za ugovore o osiguranju ili kreditu. Za odrasle to razdoblje ne smije biti dulje od deset godina, odnosno pet godina u Francuskoj [22].
I zakonodavstvo EU-a sada je učinilo prvi korak. Direktiva o potrošačkim kreditima iz 2023. zahtijeva od država članica da osiguraju da se podaci o prijašnjoj dijagnozi raka ne upotrebljavaju za osiguranje povezano s ugovorom o potrošačkom kreditu nakon isteka razdoblja koje određuje svaka država, a koje ne smije biti dulje od 15 godina od završetka liječenja. Države su to morale prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 20. studenoga 2025., a odredbe se primjenjuju od 20. studenoga 2026. [24].
Ta se pravila odnose na osiguravatelje i kreditore, a ne na poslodavce. Ipak, temelje se na istoj ideji kao i ostatak ovog vodiča: prijašnja dijagnoza ne bi vas trebala pratiti zauvijek.
Možete li raditi tijekom kemoterapije?
To je jedno od prvih pitanja koja ljudi postavljaju, a iskren je odgovor da ovisi. Tu odluku možete donijeti samo vi i vaš medicinski tim.
Neki ljudi nastavljaju raditi tijekom liječenja, a posao im može pružiti poznatu rutinu i osjećaj normalnosti u zastrašujućem razdoblju [25]. Drugima je potreban prihod ili jednostavno nisu spremni odreći se dijela života koji još doživljavaju kao svoj. No „možete li” i „trebate li” različita su pitanja.
Ako vas brine trebate li uopće reći poslodavcu, taj je strah razumljiv. Zakon vam možda pruža veću zaštitu nego što očekujete.
Što nuspojave liječenja zapravo znače za vaš radni dan
Kemoterapija, radioterapija i imunoterapija rijetko se uklapaju u uredan raspored. Iscrpljenost može biti iznimno teška: nije riječ o umoru koji nestaje nakon dobro prospavane noći, nego o onome zbog kojeg se dvosatni sastanak čini neizvedivim. Mučnina se može pojavljivati i nestajati tijekom ciklusa liječenja, a vaš tim za liječenje može vam reći kada će vjerojatno biti najizraženija uz vaš terapijski režim.
Rak i njegovo liječenje mogu utjecati i na pažnju i pamćenje (što se često naziva „kemomozak”), kao i na raspoloženje, energiju i tjelesnu izdržljivost, a kod nekih osoba ti učinci traju i nakon završetka liječenja [4].
Ako vaš posao uključuje fizički rad, bliski kontakt s osobama koje mogu prenositi infekcije ili strogo radno vrijeme koje se ne može prilagoditi, nastavak rada možda nije medicinski preporučljiv, stoga se posavjetujte sa svojim onkologom. Ako radite uredski posao i poslodavac je otvoren za promjene, nastavak rada uz odgovarajuće prilagodbe može biti izvediv.
Pitanja koja trebate razmotriti prije odluke
Prije nego što se odlučite za jednu ili drugu mogućnost, razjasnite konkretne pojedinosti, sami sa sobom i sa svojim onkologom:
- Koje nuspojave vaše liječenje obično uzrokuje i kada su najizraženije?
- Uključuje li vaš posao fizičke zahtjeve, rizik od infekcije ili rad s klijentima pod velikim pritiskom?
- Želite li raditi i je li razlog novac, osjećaj identiteta, rutina ili sve troje?
- Koliko fleksibilnosti vaš poslodavac nudi u praksi, a ne samo na papiru?
Nema pogrešnog odgovora. Raditi tijekom liječenja nije hrabrije nego otići na bolovanje, a prestati raditi kako biste se usredotočili na oporavak ne znači odustati. Važno je da odluku donesete na temelju činjenica, a ne iz straha od toga što bi vaš poslodavac mogao misliti.
Razumne prilagodbe na radnom mjestu koje možete zatražiti
Prema Direktivi o jednakosti pri zapošljavanju, poslodavci moraju poduzeti odgovarajuće mjere razumne prilagodbe kako bi osoba s invaliditetom mogla pristupiti zaposlenju, raditi i napredovati na poslu. Granica je nerazmjerno opterećenje za poslodavca, a nacionalni sudovi odlučuju gdje se ta granica nalazi [2].
Male, jeftine promjene teško je prikazati kao nerazmjerno opterećenje. Teško je zamisliti kako bi dopuštenje da počinjete raditi u 9:30 umjesto u 9:00 znatno opteretilo veliku tvrtku.
Što možete zatražiti
Sud Europske unije potvrdio je da skraćenje radnog vremena može biti odgovarajuća prilagodba, a direktiva izričito spominje raspored radnog vremena [2]. Prilagodbe o kojima vrijedi razgovarati tijekom liječenja uključuju:
- Fleksibilan početak i završetak radnog vremena usklađen s liječničkim pregledima i danima kada su nuspojave najizraženije
- Skraćeno radno vrijeme tijekom određenog razdoblja
- Rad na daljinu ili hibridni rad tijekom tjedana liječenja, osobito ako vam je imunitet oslabljen
- Privremeno promijenjene radne zadatke, primjerice prepuštanje fizički zahtjevnih zadataka kolegi
- Privatan prostor za odmor, uzimanje lijekova ili ublažavanje nuspojava
- Postupan povratak na puno radno vrijeme nakon razdoblja odsutnosti
| Što biste mogli zatražiti | Kako na to gleda zakon |
|---|---|
| Skraćeno radno vrijeme tijekom određenog razdoblja | Sud Europske unije naveo je da skraćenje radnog vremena može biti odgovarajuća mjera prilagodbe [2]. |
| Promijenjen početak i završetak radnog vremena | Raspored radnog vremena izričito je naveden u direktivi kao područje prilagodbe [2]. |
| Postupan povratak nakon bolovanja | U Nizozemskoj vam propisi o povratku na rad daju pravo na plan aktivnosti te na prilagođene zadatke, skraćeno radno vrijeme ili postupan povratak [7]. |
| Sve što poslodavcu stvara trošak | Obveza prilagodbe prestaje tek kada ona predstavlja nerazmjerno opterećenje za poslodavca [2]. |
| Neslaganje oko toga je li promjena preveliko opterećenje | O tome predstavlja li skraćenje radnog vremena nerazmjerno opterećenje odlučuje nacionalni sud [2]. |
Ako ste neko vrijeme bili odsutni i sada planirate povratak, naš sveobuhvatni vodič za povratak na posao ili u školu nakon raka obrađuje prijelaz iz uloge pacijenta natrag u ulogu kolege, kako ispričati svoju priču i kako urediti radni prostor da odgovara vašim potrebama.
Prilagodbe za nuspojave o kojima nitko ne govori
Prilagodbe nisu namijenjene samo fizičkim simptomima. Definicija invaliditeta Suda Europske unije obuhvaća dugotrajna ograničenja koja proizlaze iz tjelesnih, mentalnih ili psihičkih oštećenja [2], pa i trajni problemi s koncentracijom, pamćenjem, tjeskobom ili sniženim raspoloženjem mogu biti dio te slike.
Ako se suočavate s mentalnom maglom, možete zatražiti pisane sažetke usmenih uputa, produljene rokove tijekom tjedana liječenja ili manje sastanaka koji nisu nužni. Ako vam tjeskoba otežava određene situacije, tiši radni prostor ili manje putovanja mogu pomoći.
Vidjeli smo kako ljudi oklijevaju spomenuti te probleme jer se boje da će zbog toga djelovati manje sposobno. Traženje prilagodbi zbog kognitivnih i emocionalnih nuspojava zapravo pokazuje suprotno: da poznajete svoje granice i želite nastaviti kvalitetno raditi unutar njih.

Kako razgovarati s poslodavcem o svojoj dijagnozi
Ovo se može činiti najtežim dijelom. Poznavati svoja prava jedno je. Pronaći riječi kojima ćete ih ostvariti dok sjedite nasuprot svojem nadređenom nešto je sasvim drugo.
Što morate otkriti, a što ne morate
Pravila o pitanjima vezanima uz zdravlje tijekom zapošljavanja razlikuju se diljem Europe. U Ujedinjenoj Kraljevini poslodavac u pravilu ne smije pitati o zdravlju kandidata prije nego što mu ponudi posao, osim u posebnim situacijama, primjerice radi dogovora o prilagodbama za razgovor za posao [26]. U Nizozemskoj poslodavci tijekom zapošljavanja ne smiju pitati o vašoj povijesti bolesti, osim u rijetkim slučajevima kada je zdravstveno stanje ključno za radno mjesto [7]. Ako niste sigurni kako je to uređeno u vašoj zemlji, obratite se nacionalnom tijelu za ravnopravnost ili sindikatu.
Kada ste već zaposleni i želite prilagodbe, poslodavcu je potrebno dovoljno informacija da razumije što vam treba i zašto. Možete početi od svojih potreba, a ne od same dijagnoze: "Liječim se zbog ozbiljnog zdravstvenog stanja i potrebna mi je određena fleksibilnost u rasporedu." Trebate li priložiti i liječničku potvrdu te što ona mora sadržavati ovisi o vašoj zemlji i trajanju odsutnosti.
Obavještavanje kadrovske službe, nadređenog i kolega
Kadrovska služba službeni je put koji se dokumentira. Ondje podnosite zahtjev za prilagodbe i pokrećete postupak za bolovanje. Prema GDPR-u, podaci o vašem zdravlju pripadaju "posebnoj kategoriji" osobnih podataka [27], zbog čega uživaju dodatnu zaštitu.
Vaš nadređeni može biti prva osoba kojoj ćete reći, osobito ako vam je fleksibilnost potrebna odmah. Možda će morati uključiti kadrovsku službu. Usmjerite razgovor na to kako vaše stanje utječe na posao i što vam je potrebno, a ne na medicinske pojedinosti koje biste radije zadržali za sebe.
Vaši kolege u potpunosti su vaša odluka. Nekima otvorenost pomaže da vidljive nuspojave poput umora ili gubitka kose budu manje neugodne. Drugi više vole privatnost. Oba su pristupa potpuno opravdana.
Dva primjera za početak razgovora
Ne morate sami smišljati što reći. Evo dvaju primjera za početak.
Kada nadređenom govorite da su vam potrebne prilagodbe:
"Dijagnosticirano mi je zdravstveno stanje zbog kojeg se trenutačno liječim. Predanost poslu i dalje mi je važna i volio/voljela bih razgovarati o nekim promjenama rasporeda koje bi mi pomogle prebroditi ovo razdoblje. Također bih htio/htjela uključiti kadrovsku službu kako bi se sve provelo na odgovarajući način."
Kada putem kadrovske službe službeno tražite bolovanje ili prilagodbe:
"Trebam zatražiti bolovanje i razgovarati o razumnim prilagodbama zbog ozbiljnog zdravstvenog stanja. Moj je liječnik potvrdio medicinsku potrebu. Možete li mi reći koja vam je dokumentacija potrebna i kako izgleda daljnji postupak?"
Ni u jednom primjeru ne spominje se riječ rak. Ni u jednom se ne ispričavate. Oba su izravna i profesionalna.
Kada trebate prestati raditi: vaše mogućnosti u Europi
Odluka da prestanete raditi, privremeno ili na dulje razdoblje, opravdan je odgovor na ozbiljnu dijagnozu, a ponekad i jedini realan. U svakoj zemlji obuhvaćenoj ovim vodičem naknada plaće za vrijeme bolovanja ili naknada za slučaj bolesti zamjenjuje dio vaših prihoda tijekom određenog razdoblja.
Naknada za bolovanje: što očekivati u sedam zemalja
Evo kratkog pregleda zakonskih pravila:
| Zemlja | Što primate | Koliko dugo |
|---|---|---|
| Njemačka | Poslodavac vam nastavlja isplaćivati redovnu plaću [10], a zatim primate Krankengeld u iznosu od 70% redovne zarade, najviše do 90% neto plaće [11] | Poslodavac isplaćuje plaću do 6 tjedana [9]; Krankengeld do 78 tjedana tijekom 3 godine za istu bolest [12] |
| Nizozemska | Najmanje 70% plaće od poslodavca, uz nadoplatu do minimalne plaće u prvoj godini [15] | Do 2 godine [15] |
| Francuska | Dnevne naknade za bolovanje, moguće nakon razdoblja čekanja, uz nadoplatu poslodavca ako ispunjavate uvjete [13] | Ovisi o vašoj situaciji; rak ispunjava uvjete za pokriće troškova liječenja u okviru dugotrajnih bolesti (ALD) [14] |
| Španjolska | 60% osnovice za naknadu od 4. do 20. dana, zatim 75% od 21. dana [17] | Do 365 dana, uz mogućnost produljenja za 180 dana [17] |
| Belgija | Zajamčena plaća od poslodavca (30 dana za službenike; 7 dana za fizičke radnike, zatim umanjeni iznos), a potom 60% bruto plaće do propisane gornje granice od vaše ustanove za zdravstveno osiguranje [19] | Stopa od 60% primjenjuje se tijekom prve godine nesposobnosti za rad [19] |
| Poljska | 80% osnovice za naknadu [20] | Do 182 dana, odnosno 270 dana za tuberkulozu ili tijekom trudnoće [20] |
| Italija | Naknada INPS-a za mnoge zaposlenike: 50% prosječne dnevne plaće od 4. do 20. dana, zatim 66,66% [21] | Do 180 dana godišnje [21] |
Ovo su zakonska pravila, a ne cjelovita slika. Vaš ugovor o radu ili kolektivni ugovor može vam pružati više prava. Provjerite oba prije nego što pretpostavite da ste ograničeni na zakonski minimum.
Što se događa kada istekne pravo na naknadu za bolovanje
Liječenje raka može trajati dulje od standardnog razdoblja isplate naknade za bolovanje. Kada se to dogodi, sljedeće je pitanje ispunjavate li uvjete za dugotrajniju naknadu zbog nesposobnosti za rad ili invalidnosti. Primjerice, u Nizozemskoj, ako ni nakon dvije godine ne možete raditi, možete ostvariti naknadu prema Zakonu o radu i dohotku prema radnoj sposobnosti, poznatom kao WIA, pod uvjetom da ste izgubili najmanje 35% sposobnosti ostvarivanja zarade [7].
Pitajte nadležnu ustanovu socijalnog osiguranja koje dugotrajnije naknade postoje u vašoj zemlji i kako se provodi procjena te započnite na vrijeme, prije isteka prava na naknadu za bolovanje, jer procjene traju. Socijalni radnik u vašem onkološkom centru ili udruga pacijenata u vašoj zemlji mogu vam pomoći utvrditi na koje programe imate pravo i pružiti podršku pri prikupljanju dokumentacije.
Ako vas briga o novcu drži budnima noću, naš vodič za snalaženje u financijskoj potpori za oboljele od raka objašnjava naknade za bolovanje, procjene invalidnosti i nesposobnosti za rad, dobrotvorne organizacije te pogodnosti poslodavca za koje vam možda ne bi palo na pamet pitati.
Napomena za samozaposlene osobe
Više od svake četvrte osobe navodi da je zbog dijagnoze raka izgubilo prihode od rada, a samozaposlene osobe posebno su ranjive [25]. Europska organizacija za borbu protiv raka upućuje na istraživanja koja pokazuju da dijagnoza teže pogađa osobne financije samozaposlenih osoba nego zaposlenika koji primaju plaću [4].
Koliko ste dobro zaštićeni ovisi o pravilima socijalnog osiguranja u vašoj zemlji i vašoj osobnoj situaciji. Provjerite svoj status sada, prije nego što vam ta zaštita zatreba, i razmislite ima li osiguranje prihoda smisla za vas. Savjetnik koji poznaje vaš nacionalni sustav može vam pomoći odvagnuti mogućnosti.
Prava njegovatelja osoba oboljelih od raka
Ako netko u vašoj obitelji ima rak, važna su i vaša prava na radnom mjestu, a njih je lako previdjeti.
Europska koalicija pacijenata oboljelih od raka nazvala je Direktivu EU-a o ravnoteži između poslovnog i privatnog života iz 2019. povijesnim postignućem za njegovatelje [25]. Ona svakom radniku daje pravo na dopust za pružanje skrbi u trajanju od pet radnih dana godišnje te njegovateljima omogućuje da zatraže fleksibilne radne uvjete radi pružanja skrbi. Poslodavci moraju odgovoriti u razumnom roku i obrazložiti eventualno odbijanje. Države članice imale su rok do 2. kolovoza 2022. za njezino prenošenje u nacionalno zakonodavstvo [28].
Nacionalna pravila mogu pružati i veća prava. U Nizozemskoj Zakon o radu i skrbi omogućuje do dva tjedna godišnje kratkotrajnog dopusta za skrb uz 70% plaće te neplaćeni dugotrajni dopust za skrb u trajanju do šest puta vašeg tjednog radnog vremena [7]. U Njemačkoj možete izostati s posla do deset radnih dana kako biste organizirali skrb kada je bliskom članu obitelji iznenada potrebna, a od njegova osiguravatelja za dugotrajnu skrb možete zatražiti naknadu za potporu skrbi (Pflegeunterstützungsgeld) za najviše deset radnih dana godišnje [29].
Pravo EU-a štiti vas i od nepovoljnijeg postupanja zbog osobe o kojoj skrbite. U predmetu Coleman Sud Europske unije presudio je da zabrane izravne diskriminacije i uznemiravanja iz direktive nisu ograničene na osobe koje same imaju invaliditet: poslodavac koji prema zaposleniku postupa nepovoljnije zbog njegova djeteta s invaliditetom, kojem zaposlenik pruža glavninu skrbi, krši direktivu [30]. Predmet se odnosio na dijete, no ako se rak vašeg člana obitelji smatra invaliditetom, slično postupanje prema vama također bi moglo biti nezakonito.

Ako dođe do diskriminacije: kako se zaštititi
Ako mislite da je vaš poslodavac prekršio pravila, važno je što ćete učiniti u prvih nekoliko dana.
Sve zapišite. Zabilježite što je rečeno, kada, tko je bio prisutan i tko su mogući svjedoci. Sačuvajte e-poruke i poruke. Pratite sve promjene svojih radnih zadataka, plaće ili postupanja prema vama nakon što ste poslodavcu rekli za dijagnozu.
Zahtjeve za prilagodbu podnesite u pisanom obliku. Čak i nakon razgovora uživo, pošaljite e-poruku: "Kao što smo razgovarali, službeno tražim fleksibilno radno vrijeme kao razumnu prilagodbu svojem zdravstvenom stanju." Tako ćete imati jasan pisani trag.
Znajte kome se obratiti. Pravila EU-a donesena 2024. postavljaju standarde za nacionalna tijela za jednakost, obuhvaćajući među ostalim diskriminaciju na radu na temelju invaliditeta, uz rok za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo do lipnja 2026. [31]. Imenik Equineta navodi ta tijela po zemljama, uključujući Pravobranitelja za prava u Francuskoj, Nizozemski institut za ljudska prava i Uniju u Belgiji [32]. Ako ste član sindikata, i vaš je sindikat dobro prvo mjesto kojem se možete obratiti.
Odmazda je također nezakonita. Pravo EU-a zahtijeva da države članice zaštite zaposlenike od otkaza ili drugog nepovoljnog postupanja poslodavca kao reakcije na pritužbu ili sudski postupak u vezi s jednakim postupanjem [1].
Često postavljana pitanja
Može li mi poslodavac dati otkaz zato što imam rak?
Otkaz zbog invaliditeta zabranjen je Direktivom o jednakosti pri zapošljavanju, koja obuhvaća radne uvjete, uključujući otkaz i plaću [1], a rak se može smatrati invaliditetom kada su njegove posljedice dugotrajne [2]. Sama zaštita tijekom bolovanja razlikuje se od zemlje do zemlje. Primjerice, u Nizozemskoj poslodavac u pravilu ne može dati otkaz osobi zaposlenoj na neodređeno tijekom prve dvije godine bolesti [16].
Moram li poslodavcu reći da imam rak?
Obično ne tijekom postupka zapošljavanja. Primjerice, u Ujedinjenoj Kraljevini i Nizozemskoj poslodavci u pravilu ne smiju postavljati pitanja o vašem zdravlju prije nego što vam ponude posao [26][7]. Nakon što se zaposlite, razgovor možete započeti svojim potrebama umjesto samom dijagnozom, a svi zdravstveni podaci koje podijelite pripadaju posebnoj kategoriji osobnih podataka prema GDPR-u [27].
Mogu li raditi tijekom kemoterapije?
Neke osobe rade, a posao im može pružiti rutinu i osjećaj normalnosti [25]. Je li to dobro za vas ovisi o vašem liječenju, nuspojavama i poslu. Najprije razgovarajte sa svojim onkologom, a zatim prije odluke pitajte poslodavca koje su mogućnosti fleksibilnog rada.
Što su razumne prilagodbe radnog mjesta za oboljele od raka?
To su promjene koje vam pomažu da nastavite obavljati svoj posao, poput fleksibilnog ili skraćenog radnog vremena, rada na daljinu, privremene promjene radnih zadataka ili postupnog povratka nakon dopusta. Sud Europske unije potvrdio je da skraćeno radno vrijeme može biti takva prilagodba te da definicija invaliditeta obuhvaća dugotrajna mentalna i psihička ograničenja jednako kao i tjelesna [2].
Što ako poslodavac odbije moj zahtjev za prilagodbu?
Zatražite odbijenicu u pisanom obliku, podnesite službenu pritužbu i obratite se nacionalnom tijelu za jednakost ili sindikatu. Prema pravu EU-a, obveza osiguravanja razumne prilagodbe prestaje tek kada bi ona predstavljala nerazmjerno opterećenje za poslodavca [2]. Sama nepraktičnost nije dovoljna.
Jesu li slobodni suradnici i samozaposlene osobe zaštićeni?
Djelomično. Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju obuhvaća i pristup samozapošljavanju [1], ali nemate pravo na naknadu plaće za bolovanje koju isplaćuje poslodavac, a pravo na naknade za slučaj bolesti ovisi o pravilima socijalnog osiguranja u vašoj zemlji. Samozaposlene osobe posebno su izložene gubitku prihoda nakon dijagnoze [25], stoga pravodobno provjerite svoj status.
Imate više mogućnosti nego što mislite
Najgori način suočavanja s dijagnozom raka na poslu jest donošenje odluka iz straha: straha da će vas traženje prilagodbi označiti kao problem, straha da odlazak na bolovanje znači gubitak posla, straha da uopće nemate nikakvu pregovaračku snagu.
Diljem Europe zakon vam daje uporište. To neće ništa od ovoga učiniti lakim. Ipak, pruža vam stvarne mogućnosti: nastaviti raditi uz odgovarajuću podršku, otići na plaćeno bolovanje dok se oporavljate ili dulje izbivati s posla uz financijsku potporu namijenjenu upravo takvoj situaciji.
Koji god put odaberete, odlučite na temelju činjenica, a ne u panici. Koordinator skrbi za pacijente ili socijalni radnik u vašem onkološkom centru, vaš sindikalni predstavnik ili odvjetnik specijaliziran za radno pravo mogu na temelju vaše situacije i propisa vaše zemlje izraditi konkretan plan.
Ne morate se sami snalaziti u svemu ovome. I vjerojatno imate više prava nego što mislite.
Literatura
[1] Europski parlament, Zakonodavni opservatorij. (2000., 27. studenoga). Jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja. Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju [Sažetak Direktive Vijeća 2000/78/EZ, postupak 1999/0225(CNS)]. https://oeil.europarl.europa.eu/oeil/en/document-summary?id=141
[2] Sud Europske unije. (2013., 11. travnja). Izlječiva ili neizlječiva bolest koja uzrokuje tjelesno, mentalno ili psihičko ograničenje može se smatrati invaliditetom (Priopćenje za medije br. 42/13; presuda u spojenim predmetima C-335/11 i C-337/11, Ring i Skouboe Werge). https://curia.europa.eu/jcms/upload/docs/application/pdf/2013-04/cp130042en.pdf
[3] OECD. (2024.). Prevladavanje nejednakosti u području raka u EU-u: naglasak na prevenciji i ranom otkrivanju raka. OECD-ove studije zdravstvene politike. OECD Publishing. https://doi.org/10.1787/14fdc89a-en
[4] European Cancer Organisation. (bez dat.). 6. Osiguravanje prava na povratak na radno mjesto oboljelima od raka i osobama koje su preboljele rak. Pristupljeno 27. listopada 2026., na https://www.europeancancer.org/content/survivorship-right-to-reintegration-into-workplace
[5] de Boer, A. G. E. M., Taskila, T., Ojajärvi, A., van Dijk, F. J. H., & Verbeek, J. H. A. M. (2009.). Osobe koje su preboljele rak i nezaposlenost: metaanaliza i metaregresija. JAMA, 301(7), 753-762. https://doi.org/10.1001/jama.2009.187
[6] GOV.UK. (bez dat.). Definicija invaliditeta prema Zakonu o jednakosti iz 2010. Pristupljeno 27. listopada 2026., na https://www.gov.uk/definition-of-disability-under-equality-act-2010
[7] Women Cancer Europe. (bez dat.). Nizozemska [Upoznajte svoja prava: prava iz radnog odnosa po zemljama]. Pristupljeno 27. listopada 2026., na https://womencancer.eu/netherlands/
[8] Allgemeines Gleichbehandlungsgesetz (AGG) [Opći zakon o jednakom postupanju], §§ 1-2 (Njemačka). Gesetze im Internet. Pristupljeno 27. listopada 2026., na https://www.gesetze-im-internet.de/agg/BJNR189710006.html
[9] Gesetz über die Zahlung des Arbeitsentgelts an Feiertagen und im Krankheitsfall (Entgeltfortzahlungsgesetz), § 3: Anspruch auf Entgeltfortzahlung im Krankheitsfall (Njemačka). Gesetze im Internet. Pristupljeno 27. listopada 2026., na https://www.gesetze-im-internet.de/entgfg/__3.html
[10] Gesetz über die Zahlung des Arbeitsentgelts an Feiertagen und im Krankheitsfall (Entgeltfortzahlungsgesetz), § 4: Höhe des fortzuzahlenden Arbeitsentgelts (Njemačka). Gesetze im Internet. Pristupljeno 27. listopada 2026., na https://www.gesetze-im-internet.de/entgfg/__4.html
[11] Sozialgesetzbuch (SGB) Fünftes Buch (V): Gesetzliche Krankenversicherung, § 47: Höhe und Berechnung des Krankengeldes (Njemačka). Gesetze im Internet. Pristupljeno 27. listopada 2026., na https://www.gesetze-im-internet.de/sgb5/__47.html
[12] Sozialgesetzbuch (SGB) Fünftes Buch (V): Gesetzliche Krankenversicherung, § 48: Dauer des Krankengeldes (Njemačka). Gesetze im Internet. Pristupljeno 27. listopada 2026., na https://www.gesetze-im-internet.de/sgb5/__48.html
[13] Code du travail numérique. (2026., 1. lipnja). Arrêt maladie : indemnités journalières versées au salarié. Ministère du Travail. https://code.travail.gouv.fr/fiche-service-public/arret-maladie-indemnites-journalieres-versees-au-salarie
[14] Santé.fr. (2025., 26. veljače). Qu'est-ce que le dispositif appelé Affection Longue Durée (ALD) ? https://www.sante.fr/node/6391319
[15] Business.gov.nl. (bez dat.). Naknada za bolovanje: nastavak isplate plaće. Pristupljeno 27. listopada 2026., na https://business.gov.nl/regulation/sick-pay/
[16] WorkinNL. (bez dat.). Otkaz tijekom bolovanja. Pristupljeno 27. listopada 2026., na https://www.workinnl.nl/en/dismissal/dismissal-sick/default.aspx
[17] Servicio de Salud de Castilla-La Mancha. (bez dat.). Preguntas más frecuentes [Incapacidad temporal e incapacidad permanente]. Pristupljeno 27. listopada 2026., na https://sanidad.castillalamancha.es/sites/sescam.castillalamancha.es/files/documentos/pdf/20250911/incapacidadtemporal_web_2025.pdf
[18] Ley 15/2022, de 12 de julio, integral para la igualdad de trato y la no discriminación. Boletín Oficial del Estado, 167, 13 de julio de 2022 (BOE-A-2022-11589). https://www.boe.es/eli/es/l/2022/07/12/15
[19] Sécurité sociale (Belgija). (bez dat.). Incapacité de travail. Pristupljeno 27. listopada 2026., na https://www.socialsecurity.be/citizen/fr/incapacite-de-travail-accident-du-travail-et-maladies-professionnelles/incapacite-de-travail
[20] Obwieszczenie Marszałka Sejmu Rzeczypospolitej Polskiej z dnia 19 czerwca 2026 r. w sprawie ogłoszenia jednolitego tekstu ustawy o świadczeniach pieniężnych z ubezpieczenia społecznego w razie choroby i macierzyństwa [Pročišćeni tekst Zakona o novčanim naknadama iz socijalnog osiguranja u slučaju bolesti i majčinstva]. (2026.). Dziennik Ustaw, poz. 854 (Poljska). https://api.sejm.gov.pl/eli/acts/DU/2026/854/text.pdf
[21] Istituto Nazionale della Previdenza Sociale. (bez dat.). Tutela previdenziale della malattia: Pagamento dell'indennità economica [Vodič]. Pristupljeno 27. listopada 2026., na https://www.inps.it/content/dam/inps-site/pdf/inpscomunica/documents/Guidatutela_previdenziale_malattia.pdf
[22] European Cancer Patient Coalition. (bez dat.). Pravo na zaborav za osobe koje su preboljele rak. Pristupljeno 27. listopada 2026., na https://ecpc.org/policy/the-right-to-be-forgotten/
[23] Europsko društvo za medicinsku onkologiju. (2023., 18. listopada). Pravo na zaborav: ESMO poziva zemlje EU-a da osiguraju jednaka financijska prava osobama koje su preboljele rak [Priopćenje za medije]. https://esmo.org/newsroom/press-releases/the-right-to-be-forgotten-esmo-calls-on-eu-countries-to-ensure-equal-financial-rights-for-cancer-survivors
[24] Europski parlament, Zakonodavni opservatorij. (2023., 30. listopada). Potrošački krediti [Sažetak Direktive (EU) 2023/2225, postupak 2021/0171(COD)]. https://oeil.europarl.europa.eu/oeil/en/document-summary?id=1764052
[25] European Cancer Patient Coalition. (bez dat.). Zapošljavanje. Pristupljeno 27. listopada 2026., na https://ecpc.org/policy/employment/
[26] Zakon o jednakosti iz 2010., obrazloženja, članak 60.: Pitanja o invaliditetu i zdravlju (Ujedinjena Kraljevina). https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2010/15/notes/division/3/5/1/22
[27] Povjerenstvo za zaštitu podataka. (2024.). Obrada podataka medicine rada [Studija slučaja]. https://www.dataprotection.ie/en/dpc-guidance/case-studies/disclosure-unauthorised-disclosure/processing-occupational-health-data
[28] Europski parlament, Zakonodavni opservatorij. (2019., 12. srpnja). Ravnoteža između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi [Sažetak Direktive (EU) 2019/1158, postupak 2017/0085(COD)]. https://oeil.europarl.europa.eu/oeil/en/document-summary?id=1586808
[29] Bundesministerium für Gesundheit. (2025., 14. veljače). Pflegeunterstützungsgeld als Entgeltersatzleistung. https://www.bundesgesundheitsministerium.de/service/begriffe-von-a-z/p/pflegeunterstuetzungsgeld-als-entgeltersatzleistung.html
[30] Agencija Europske unije za temeljna prava. (bez dat.). Sud EU-a C 303/06: Presuda [Upućivanje na sudsku praksu: S. Coleman protiv Attridge Law i Stevea Lawa, veliko vijeće, 17. srpnja 2008.]. Pristupljeno 27. listopada 2026., na https://fra.europa.eu/en/caselaw-reference/cjeu-c-30306-judgment
[31] Europski parlament, Zakonodavni opservatorij. (2024., 29. svibnja). Unija ravnopravnosti: standardi za tijela za jednakost u području jednakog postupanja prema osobama, u području zapošljavanja, u pitanjima socijalne sigurnosti te u pristupu robi i uslugama i njihovoj opskrbi [Sažetak Direktive Vijeća (EU) 2024/1499, postupak 2022/0401(APP)]. https://oeil.europarl.europa.eu/oeil/en/document-summary?id=1785358
[32] Equinet. (bez dat.). Europski imenik nacionalnih tijela za jednakost. Pristupljeno 27. listopada 2026., na https://equineteurope.org/?p=24672
Ovaj članak pruža isključivo informativnu podršku i nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Za medicinske odluke uvijek se posavjetujte sa svojim zdravstvenim djelatnikom.

Ovaj sadržaj nastao je tijekom projekta YARN, sufinanciranog u okviru programa EU4Health u razdoblju 2025-2028 (ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava br. 101219053).




