Ključne poruke
- Stopa preživljenja kod leukemije prosjek je skupine ljudi kojima je dijagnoza postavljena prije više godina. Opisuje populaciju, a ne osobu koja je čita [1].
- Glavne vrste ponašaju se kao različite bolesti. U Europi je petogodišnje preživljenje odraslih kojima je dijagnoza postavljena od 2006. do 2008. iznosilo 69,0% za kroničnu limfocitnu leukemiju (CLL) i 14,8% za akutnu mijeloičnu leukemiju (AML), ne računajući podvrstu akutnu promijelocitnu leukemiju (APL) [2].
- Dob mijenja sliku. U jednom europskom istraživanju procijenjeno je da je izliječeno 90% djece u dobi od 1 do 4 godine kojoj je početkom 2000-ih dijagnosticirana akutna limfoblastična leukemija (ALL), u usporedbi s 48% osoba u dobi od 20 do 24 godine [3].
- Objavljene statistike zaostaju za napretkom liječenja. Najnoviji ovdje navedeni europski podaci obuhvaćaju osobe kojima je dijagnoza postavljena do 2013. [1], a terapija CAR T-stanicama za ALL odobrena je u EU-u 2018. [4].
- Pitanje obiteljske anamneze ovisi o vrsti: većina osoba s CLL-om nema tu bolest u obiteljskoj anamnezi [5]. Za druge vrste pitajte svojeg hematologa.
- Vašu osobnu prognozu može dati samo vaš hematolog, koji ima uvid u vašu cjelokupnu kliničku sliku.
Ako ovo čitate dan ili dva nakon dijagnoze leukemije, želim vam nešto reći prije nego što prijeđemo na brojke. Traženje podataka o stopi preživljenja kod leukemije u ovom je trenutku jedna od najtežih stvari koje osoba može učiniti, osobito kada je uplašena i vjerojatno iscrpljena. Za to treba hrabrosti. Zato krenimo polako i budimo iskreni, jer vam je iskrenost korisnija od lažne utjehe.
Počnimo od onoga što pokazuju europski podaci. U istraživanju EUROCARE-5 petogodišnje relativno preživljenje odraslih u dobi od 15 i više godina s kroničnom mijeloičnom leukemijom (CML) poraslo je s 32,3% za osobe kojima je dijagnoza postavljena od 1997. do 1999. na 54,4% za one kojima je dijagnoza postavljena od 2006. do 2008., dok se za AML (isključujući APL) povećalo tek s 12,6% na 14,8% [2]. U kasnijoj analizi EUROCARE-6 osoba u dobi od 15 do 39 godina, temeljenoj na dijagnozama postavljenima od 2006. do 2013., petogodišnje relativno preživljenje iznosilo je oko 60% za ALL i AML, 85% za APL te 93% za CML [1].
Ta se dva skupa podataka razlikuju jer potječu iz dvaju istraživanja EUROCARE, koja koriste podatke populacijskih registara raka diljem Europe i obuhvaćaju različite dobne skupine i različite godine [1][2]. Stopa preživljenja statistički je podatak o velikoj skupini nepoznatih ljudi. Nije predviđanje vašeg ishoda. U nastavku ćete saznati što te brojke mjere, zašto se toliko razlikuju među vrstama leukemije i zašto podatak koji ste vidjeli prije minutu možda već nije aktualan.
Što vam statistike preživljenja kod leukemije zapravo govore
Postotke preživljenja lako je doživjeti kao odbrojavanje. No oni to nisu, a ni leukemija nije samo jedna bolest.
Statistika preživljenja gleda unatrag, a ne unaprijed. Govori vam kakvi su bili ishodi velike skupine ljudi kojima je dijagnoza postavljena prije više godina [1]. Ne može uzeti u obzir tko ste vi, kako se ponaša upravo vaša leukemija ni kakvo ćete liječenje primiti sljedećeg mjeseca, a europski registri raka ne prikupljaju sustavno informacije o molekularnim obilježjima ni primijenjenom liječenju [1].
Što „petogodišnje relativno preživljenje” doista mjeri
Brojka koju ćete često vidjeti jest stopa petogodišnjeg relativnog preživljenja. Jednostavno rečeno, ona uspoređuje koliko je bolesnika živo pet godina nakon dijagnoze s brojem osoba za koje bi se očekivalo da su žive u općoj populaciji iste dobi, spola, mjesta stanovanja i kalendarske godine, čime se uzimaju u obzir smrti od drugih uzroka [1].
„Petogodišnje” je razdoblje mjerenja, a ne krajnji rok. U europskim podacima o ALL-u petogodišnje preživljenje uvijek je bilo nešto više od procijenjenog udjela izliječenih, a blago povećan rizik od smrti postojao je i nakon pet godina u bolesnika koji su i dalje bili izloženi riziku od kasnih posljedica liječenja, kasnih povrata bolesti i drugih primarnih zloćudnih tumora [3].
Zašto su današnje brojke već zastarjele
Ovdje navedeni europski podaci odnose se na osobe kojima je dijagnoza postavljena između 1997. i 2008. [2] te između 2006. i 2013. [1], a autori istraživanja EUROCARE-6 među ograničenjima svojeg istraživanja navode relativno davno razdoblje postavljanja dijagnoza [1]. Liječenje je otad napredovalo. Kymriah, terapija CAR T-stanicama za B-stanični ALL, odobrena je u EU-u 23. kolovoza 2018. [4], nakon razdoblja u kojem su postavljene dijagnoze na kojima se temelje ove brojke.
Stoga, kada vidite stopu preživljenja kod leukemije, zamislite uz nju zvjezdicu: ona odražava prošlost. Pitajte svojeg hematologa kako noviji oblici liječenja mijenjaju sliku za vašu vrstu bolesti.
Petogodišnje stope preživljenja prema vrsti leukemije
Ako iz ovog članka zapamtite samo jednu poruku, neka to bude ova: ne postoji jedna jedinstvena stopa preživljenja kod leukemije koju vrijedi zapamtiti. Prema europskim podacima, petogodišnje preživljenje odraslih kretalo se od 14,8% do 69,0%, ovisno o vrsti [2], pa objedinjavanje svih vrsta više skriva nego što otkriva. Ako niste sigurni kako je leukemija povezana s drugim vrstama raka krvi, naš vodič o vrstama raka krvi objašnjava leukemiju, limfom, mijelom i MDS.
Ova tablica uspoređuje petogodišnje relativno preživljenje u Europi za osobe u dobi od 15 i više godina.
| Vrsta leukemije | 1997. do 1999. | 2006. do 2008. | Vrijedi znati |
|---|---|---|---|
| Kronična limfocitna leukemija / limfom malih limfocita (CLL/SLL) | 66,1% | 69,0% | Obično se razvija vrlo sporo i nije svima potrebno odmah započeti liječenje [6] |
| Akutna promijelocitna leukemija (APL) | 50,1% | 61,9% | Prikazana je odvojeno od drugih oblika AML-a. Petogodišnje preživljenje iznosilo je 85% u osoba u dobi od 15 do 39 godina [1] |
| Kronična mijeloična leukemija (CML) | 32,3% | 54,4% | Najveći porast među pet skupina. Prva linija liječenja je inhibitor tirozin-kinaze (TKI) [7] |
| Prekursorska limfoblastična leukemija / limfom (uključuje ALL) | 29,8% | 41,1% | Objedinjuje leukemiju i limfom. Kod ALL-a preživljenje znatno ovisi o dobi (vidjeti u nastavku) [3] |
| Akutna mijeloična leukemija (AML), bez APL-a | 12,6% | 14,8% | Najniže preživljenje među pet skupina. Češća je u starijih osoba [8] |
Izvor: EUROCARE-5, 30 registara raka u 20 europskih zemalja, dobno standardizirano petogodišnje relativno preživljenje [2]. Podaci za APL nisu dobno standardizirani.
Kronična limfocitna leukemija (CLL)
CLL je imao najviše petogodišnje preživljenje među pet skupina u tablici [2]. Cancer Research UK dodaje da mnoge osobe s CLL-om nemaju nikakve simptome [6].
Ako imate CLL u vrlo ranom stadiju, možda nećete trebati odmah započeti liječenje [6]. Vaš hematolog može predložiti "praćenje i čekanje", koje Cancer Research UK opisuje kao mogućnost za neke spororastuće vrste raka koje ne uzrokuju simptome, među njima i CLL [9]. Dodaju da je kod nekih spororastućih vrsta raka sigurno odgoditi liječenje te da trenutačni početak liječenja ne znači uvijek veću vjerojatnost izlječenja ili dulji život [9]. Ako vaš hematolog predlaže praćenje, to je medicinska odluka, a ne zanemarivanje.
Akutna limfoblastična leukemija (ALL)
ALL je najčešća zloćudna bolest u djece u dobi od 0 do 14 godina [3], a dob je povezana s velikim razlikama u ishodima. U europskom istraživanju mladih kojima je bolest dijagnosticirana početkom 2000-ih procijenjeno je da je izliječeno 90% djece u dobi od 1 do 4 godine, u usporedbi s 48% osoba u dobi od 20 do 24 godine [3].
Podatak od 41,1% u tablici odnosi se na odrasle, zajedno obuhvaća limfoblastičnu leukemiju i limfom te mjeri preživljenje, a ne izlječenje, pa ga nemojte izravno uspoređivati s prethodno navedenim podacima o izlječenju [2][3].
Kronična mijeloična leukemija (CML)
CML je dobar primjer zašto stari statistički podaci mogu zavarati. Autori istraživanja EUROCARE-6 ističu da se preživljenje kod CML-a znatno poboljšalo otkako je imatinib uveden u liječenje početkom 2000-ih [1].
U preporukama mreže European LeukemiaNet iz 2020. navodi se da većina bolesnika s CML-om u kroničnoj fazi sada ima normalno očekivano trajanje života te da se kod nekih osoba s trajnim dubokim molekularnim odgovorom može razmotriti prekid liječenja, s ciljem postizanja remisije bez terapije [7]. Ako vam podatak o CML-u koji ste vidjeli djeluje obeshrabrujuće, provjerite koliko je nov.
Akutna mijeloična leukemija (AML)
Reći ću vam otvoreno, jer to zaslužujete. Među skupinama u tablici AML (bez APL-a) imao je najniže petogodišnje preživljenje, 14,8% za odrasle kojima je bolest dijagnosticirana od 2006. do 2008. [2]. NHS napominje da se AML može dijagnosticirati u bilo kojoj dobi, ali je češći u starijih osoba [8].
Taj jedan broj mnogo toga skriva. APL, koji europska istraživanja prikazuju zasebno, izdvaja se: petogodišnje preživljenje iznosilo je 85% za osobe u dobi od 15 do 39 godina [1]. Ako imate AML, pitajte svojeg hematologa kako vaša dob, opće zdravstveno stanje i genetska obilježja leukemijskih stanica utječu na vašu prognozu.
Očekivano trajanje života s leukemijom prema dobnim skupinama
Ako ste pretraživali "očekivano trajanje života s leukemijom" nadajući se osobnoj vremenskoj prognozi, potpuno razumijem taj poriv. No očekivano trajanje života i ovdje je statistički podatak za populaciju, a ne odbrojavanje za pojedinca.
Dob doista utječe na brojke. U istraživanju EUROCARE-5 preživljenje se smanjivalo s porastom dobi [2]. Među mlađim osobama analiza EUROCARE-6 utvrdila je lošije preživljenje u osoba u dobi od 15 do 39 godina nego u djece kod svih vrsta ALL-a i kod AML-a, ali bolje preživljenje kod CML-a [1]. Autori navode da moguća objašnjenja uključuju razlike između pedijatrijskih protokola liječenja i onih za odrasle, veću toksičnost liječenja u mladih odraslih osoba i manje sudjelovanje u kliničkim ispitivanjima u usporedbi s djecom [1].
Podaci za ALL najjasnije pokazuju obrazac povezan s dobi. Ova tablica prikazuje procijenjeni udio izliječenih među osobama kojima je bolest dijagnosticirana početkom 2000-ih.
| Dob pri dijagnozi | Procijenjeni udio izliječenih |
|---|---|
| Mlađi od 1 godine | 58% |
| 1 do 4 godine | 90% |
| 5 do 9 godina | 86% |
| 10 do 14 godina | 77% |
| 15 do 19 godina | 51% |
| 20 do 24 godine | 48% |
Izvor: europsko istraživanje ALL-a u osoba u dobi od 0 do 24 godine [3]. U ovom istraživanju izlječenje znači da se procjenjuje da je smrtnost bolesnika jednaka smrtnosti ostatka populacije iste dobi i spola.
Ako ste starija osoba, nemojte prosjek shvatiti kao svoju sudbinu. Ista riječ obuhvaća dijete s ALL-om i odraslu osobu s AML-om, a objedinjeni broj nije osobito koristan ni za jedno od njih. Pitajte svojeg hematologa kako vaša dob, tjelesna spremnost, druge bolesti i ciljevi utječu na vaš plan liječenja.

Zašto su se stope preživljenja kod leukemije poboljšale
Korisno je znati u kojem se smjeru kreće trend, osobito u teškim danima. Europski podaci pokazuju uzlazni trend, a kod nekih vrsta rast je izrazit [2]. Za osobe u dobi od 15 do 39 godina petogodišnje relativno preživljenje poraslo je za 11 postotnih bodova kod ALL-a, 8 kod AML-a i 11 kod CML-a između razdoblja praćenja 2004.-2006. i 2010.-2014. [1].
Autori istraživanja EUROCARE-6 taj porast pripisuju boljoj procjeni prognoze i terapiji prilagođenoj riziku, utemeljenima na boljem razumijevanju genetskih promjena u tim leukemijama, većoj primjeni ciljanih terapija te boljoj potpornoj terapiji i terapiji spašavanja [1]. Autori istraživanja EUROCARE-5 navode da raširena primjena novih i učinkovitijih načina liječenja vjerojatno objašnjava velik dio tog porasta [2].
Jedna od novijih mogućnosti je terapija CAR T-stanicama. Kymriah sadrži bolesnikove vlastite T-stanice (vrstu bijelih krvnih stanica), genetski izmijenjene kako bi proizvodile protein nazvan CAR koji se može vezati za protein CD19 na stanicama raka. U EU-u je odobren za B-stanični ALL u djece i mladih odraslih osoba do 25 godina čija bolest nije odgovorila na prethodno liječenje, vratila se dva ili više puta ili se vratila nakon transplantacije matičnih stanica [4]. U glavnom ispitivanju koje je obuhvatilo 92 djece i mladih odraslih osoba oko 66% postiglo je potpuni odgovor unutar 3 mjeseca nakon liječenja, što znači da više nije bilo znakova raka, no ozbiljne nuspojave javljaju se u većine bolesnika [4].
Je li leukemija genetska ili nasljedna bolest?
Ako u tražilicu upisujete "je li leukemija genetska" ili "je li leukemija nasljedna", možda razmišljate o svojoj djeci ili o vlastitom riziku. Razmotrimo to korak po korak.
Razlika između genetskog i nasljednog
Te se dvije riječi upotrebljavaju kao da znače isto. No ne znače. "Genetsko" znači povezano s genima. "Nasljedno" znači da se prenosi unutar obitelji. Kod leukemije liječnici analiziraju genetske promjene u stanicama raka kako bi procijenili prognozu i odabrali liječenje [1]. To je drukčije pitanje od onoga pojavljuje li se bolest u vašoj obitelji.
Kada je obiteljska anamneza važna
Cancer Research UK razmatra to pitanje za CLL. Navode da kod nekih osoba s CLL-om postoji neka vrsta naslijeđene genetske promjene, ali većina osoba s CLL-om nema obiteljsku anamnezu te bolesti [5]. Vaš je rizik veći ako bliski član obitelji (roditelj, brat, sestra ili dijete) ima CLL, no većina osoba s obiteljskom anamnezom CLL-a sama ne razvije tu bolest [5].
Za druge vrste leukemije pitajte svojeg hematologa je li obiteljska anamneza važna u vašem slučaju. Ako je nekoliko bliskih srodnika imalo rak krvi, spomenite to svojem medicinskom timu i pitajte bi li genetsko savjetovanje bilo korisno za vašu obitelj.
Što oblikuje prognozu pojedinca
Ovdje možete vratiti dio kontrole. Stopa preživljenja odražava prošlost, ali neki čimbenici koji oblikuju vašu skrb još se mogu mijenjati.
Europska istraživanja upućuju na važnost vrste leukemije i dobi osobe [2] te genetskih obilježja leukemijskih stanica, kojima se liječnici služe za procjenu prognoze i odabir liječenja [1]. Važno može biti i gdje se liječite. Istraživanje EUROCARE-5 pokazalo je da je preživljenje u istočnoj Europi bilo niže nego u drugim regijama, a njegovi autori navode da trajne razlike diljem Europe upućuju na razlike u kvaliteti skrbi i dostupnosti novih terapija [2].
Kasnija analiza EUROCARE-6 pokazala je da je petogodišnje i desetogodišnje preživljenje kod AML-a bilo više u zemljama u najvišem kvartilu nacionalnih izdataka za zdravstvo nego u onima u najnižem kvartilu [10]. To je povezanost na razini zemalja, a ne dokaz onoga što bi se dogodilo vama.
Ništa od navedenog ne govori vam gdje se trebate liječiti. No to je razlog da se raspitate o kliničkim ispitivanjima i drugom mišljenju.
| ✓ Što činiti | ✗ Što ne činiti |
|---|---|
| Pitajte koji je vaš točan podtip leukemije i koji su njezini genetski biljezi | Primjenjivati objedinjenu stopu preživljenja za sve vrste na vlastiti slučaj |
| Pitajte odgovara li neko kliničko ispitivanje vašoj situaciji | Pretpostavljati da stariji statistički podaci odražavaju danas dostupne terapije |
| Razmotrite drugo mišljenje u specijaliziranom onkološkom centru | Smatrati internetske forume zamjenom za svoj zdravstveni tim |
| Recite svojem timu ako u obitelji imate više slučajeva raka krvi | Skrivati simptome ili brige kako biste djelovali kao "nezahtjevan" pacijent |
Razumijevanje simptoma raka krvi u uznapredovaloj fazi
Neki od vas došli su ovamo nakon pretraživanja izraza "simptomi zadnjeg stadija raka krvi" ili "rak krvi 3. stadij" i želim tome pristupiti obzirno jer iza takve pretrage može stajati velik strah.
Najprije nekoliko riječi o stadijima. Za CLL Cancer Research UK opisuje dva sustava određivanja stadija: Binet, sa stadijima A, B i C, te Rai, sa stadijima od 0 do 4 [11]. Za CML navodi da se liječnici služe fazama umjesto stadijima, a o sustavu ovisi postoje li dvije (kronična i blastna) ili tri (kronična, ubrzana i blastna) faze [12]. Zato "rak krvi 3. stadij" ne označava jedno određeno stanje, a popis simptoma "zadnjeg stadija" jedne vrste možda ne odgovara drugoj. Pitajte svojeg hematologa kako se klasificira vaša vrsta bolesti.
NHS navodi sljedeće glavne simptome akutne mijeloične leukemije [8]:
- osjećaj izrazitog umora ili slabosti
- bljeđi izgled nego inače
- nedostatak zraka
- lako nastajanje krvarenja ili modrica, ili njihova pojava bez razloga
- često obolijevanje ili oporavak od bolesti koji traje dulje nego inače
- visoka tjelesna temperatura
- bolovi u kostima ili zglobovima
- otečen trbuh
- povećani limfni čvorovi
No molim vas, nemojte te simptome preslikavati na sebe i zaključivati najgore. NHS navodi da su ti simptomi vrlo česti i mogu biti uzrokovani mnogim različitim stanjima te da njihova prisutnost ne znači nužno da imate AML [8]. Samo vaš tim, koji pred sobom ima rezultate vaših krvnih pretraga za leukemiju i druge nalaze, može vam reći kakvo je vaše stvarno stanje.
Ako primjećujete simptome koji vas plaše, to je razlog za poziv vašem zdravstvenom timu, a ne presuda s kojom se večeras morate suočiti sami. Ako skrbite o nekome čija je bolest uznapredovala, pitajte njegov tim što možete očekivati i koga možete nazvati u bilo koje doba.
Život s neizvjesnošću
Nitko vam ne daje priručnik za to razdoblje između. Niste izliječeni, ali niste ni u krizi; čekate, pratite krvnu sliku, živite između snimanja. Ta je neizvjesnost teška na svoj način. Ako se vaši osjećaji mijenjaju iz dana u dan, naš vodič kroz emocionalne faze nakon dijagnoze raka objašnjava što možete očekivati.
Suzite perspektivu: umjesto da pokušavate predvidjeti sljedećih pet godina, usredotočite se na sljedeću odluku, bilo da se odnosi na ovaj ciklus, ovo snimanje ili ovaj tjedan. Oslonite se na druge: dajte prijateljima i obitelji konkretan zadatak, poput prijevoza na kemoterapiju ili pripreme obroka u četvrtak. Grupa podrške može vas povezati s ljudima koji prolaze kroz nešto slično.
I priče mogu pomoći. Kyriakosu je leukemija dijagnosticirana u dobi od 13 godina, a u priči Kyriakos Stenos: Istraživanje svijeta i život punim plućima kaže da humor ima veliku ulogu u njegovoj svakodnevici. Ameliji je ALL dijagnosticiran u dobi od 4 godine. U priči Amelia Deane: Stvaranje života punog boja kaže da su joj obitelj i sve kreativno, poput umjetnosti, glazbe i filmova, pomogli tijekom liječenja. Ako vam pomaže vidjeti kako život nakon liječenja može izgledati, ovaj vodič o tome što znači biti osoba koja je preživjela rak dobar je i nenametljiv početak.
Pokušajte ograničiti pretraživanje na Googleu. Neprestano čitanje statističkih podataka o preživljenju u ponoć može dodatno produbiti strah. Odložite telefon. Brojke će biti tu i sutra, kada se uz njih budete osjećali manje usamljeno.

Pitanja o prognozi koja možete postaviti svojem hematologu
Statistički podaci s interneta mogu vam pomoći samo do određene mjere. Put od opće stope preživljenja kod leukemije do vaše stvarne prognoze vodi kroz ordinaciju vašeg hematologa. Ponesite ovaj popis na sljedeći pregled:
- Koji je moj točan podtip leukemije?
- Koja genetska ili kromosomska obilježja ima moja bolest i što znače za moju prognozu?
- Kako se objavljeni statistički podaci o preživljenju odnose, ili ne odnose, upravo na moju situaciju?
- Što će nam moj odgovor na prvi ciklus liječenja reći?
- Ispunjavam li uvjete za neko kliničko ispitivanje?
- Bi li vrijedilo zatražiti drugo mišljenje i možete li mi pomoći da ga dobijem?
Zapišite odgovore ili povedite nekoga tko to može učiniti. Pregledni rad iz 2003. godine u časopisu Journal of the Royal Society of Medicine navodi da se 40 do 80% medicinskih informacija koje daju zdravstveni djelatnici odmah zaboravi [13].
Često postavljana pitanja
Je li leukemija izlječiva?
Ovisi o vrsti i dobi. U europskom istraživanju ALL-a procijenjeno je da je izliječeno 90% djece u dobi od 1 do 4 godine kojoj je bolest dijagnosticirana početkom 2000-ih, što znači da se procjenjuje kako je njihova smrtnost jednaka smrtnosti ostatka stanovništva iste dobi i spola [3]. Za CML u kroničnoj fazi preporuke mreže European LeukemiaNet navode da većina pacijenata danas ima normalan očekivani životni vijek [7]. Za druge vrste pitajte svojeg hematologa što bi izlječenje ili dugotrajna remisija mogli značiti za vas.
Koja je vrsta leukemije najteža?
U europskim podacima za odrasle AML (bez APL-a) imao je najniže petogodišnje preživljenje među prikazanim skupinama, 14,8% za osobe kojima je bolest dijagnosticirana od 2006. do 2008., dok je za APL, prikazan zasebno, ono iznosilo 61,9% [2].
Možete li dugo živjeti nakon leukemije?
Neke osobe mogu. Preporuke mreže European LeukemiaNet navode da većina pacijenata s CML-om u kroničnoj fazi danas ima normalan očekivani životni vijek [7]. Cancer Research UK navodi da se CLL obično razvija vrlo sporo [6] te da nekim osobama koje su pod aktivnim praćenjem liječenje nikada ne bude potrebno [9].
Koliko su točne stope preživljenja kod leukemije?
One opisuju skupine, a ne pojedince. Procjene na razini stanovništva odražavaju preživljenje svih pacijenata s određenom vrstom raka u populaciji koju registar obuhvaća, a europski registri ne prikupljaju sustavno molekularne podatke ni podatke o liječenju koje su pacijenti primili [1]. Temelje se i na ranije postavljenim dijagnozama: najnoviji europski podaci u ovom članku obuhvaćaju osobe kojima je bolest dijagnosticirana zaključno s 2013. godinom [1].
Prenosi li se leukemija nasljeđivanjem u obitelji?
CLL se uglavnom ne nasljeđuje. Cancer Research UK navodi da većina osoba s CLL-om nema tu bolest u obiteljskoj anamnezi, iako je rizik veći ako bliski srodnik ima CLL [5]. Za druge vrste pitajte svojeg hematologa.
Broj na zaslonu nije vaša priča
Sjetite se odakle smo krenuli: od vas, u strahu, dok tijekom teškog tjedna tražite stopu preživljenja kod leukemije. Brojke su prosjeci iz prošlosti. Vaša vrsta bolesti, vaša dob i vaši nalazi reći će vam više od bilo kojeg objedinjenog podatka.
Zato je vaš sljedeći korak malen. Zapišite svoja pitanja, ponesite ih hematologu i dopustite da taj razgovor, sa stvarnim liječnikom koji poznaje vaš stvarni slučaj, odredi vaš pogled na budućnost. Ne statistika. Ne rezultat pretraživanja. Postotak opisuje skupinu ljudi. Nikada nije mogao opisati vas.
Literatura
[1] Trama, A., Geerdes, E. E., Demuru, E., De Angelis, R., Karim-Kos, H. E., Troussard, X., Bennett, D., Marcos-Gragera, R., Kuehni, C. E., Liu, H., Bernasconi, A., Vener, C., Guevara, M., Zwaan, C. M., Mayer-da-Silva, A., Paapsi, K., Ragusa, R., Smith, O. P., & Radna skupina EUROCARE-6. (2025). Preživljenje europske djece, adolescenata i mladih odraslih osoba kojima su dijagnosticirane hematološke zloćudne bolesti u razdoblju 2000-2013: rezultati populacijske studije EUROCARE-6. European Journal of Cancer, 222, članak 115336. https://doi.org/10.1016/j.ejca.2025.115336
[2] Sant, M., Minicozzi, P., Mounier, M., Anderson, L. A., Brenner, H., Holleczek, B., Marcos-Gragera, R., Maynadié, M., Monnereau, A., Osca-Gelis, G., Visser, O., De Angelis, R., & Radna skupina EUROCARE-5. (2014). Preživljenje kod hematoloških zloćudnih bolesti u Europi između 1997. i 2008. prema regiji i dobi: rezultati populacijske studije EUROCARE-5. The Lancet Oncology, 15(9), 931-942. https://doi.org/10.1016/S1470-2045(14)70282-7
[3] Gatta, G., Rossi, S., Foschi, R., Trama, A., Marcos-Gragera, R., Pastore, G., Peris-Bonet, R., Stiller, C., Capocaccia, R., & Radna skupina EUROCARE. (2013). Trendovi preživljenja i izlječenja europske djece, adolescenata i mladih odraslih osoba kojima je dijagnosticirana akutna limfoblastična leukemija od 1982. do 2002. Haematologica, 98(5), 744-752. https://doi.org/10.3324/haematol.2012.071597
[4] Europska agencija za lijekove. (2026., 1. rujna). Kymriah. Pristupljeno 15. studenoga 2026., na https://www.ema.europa.eu/en/medicines/human/EPAR/kymriah
[5] Cancer Research UK. (2024., 30. kolovoza). Čimbenici rizika i uzroci kronične limfocitne leukemije (KLL). Pristupljeno 15. studenoga 2026., na https://www.cancerresearchuk.org/about-cancer/chronic-lymphocytic-leukaemia-cll/risks-causes
[6] Cancer Research UK. (2024., 25. rujna). Kronična limfocitna leukemija (KLL). Pristupljeno 15. studenoga 2026., na https://www.cancerresearchuk.org/about-cancer/chronic-lymphocytic-leukaemia-cll
[7] Hochhaus, A., Baccarani, M., Silver, R. T., Schiffer, C., Apperley, J. F., Cervantes, F., Clark, R. E., Cortes, J. E., Deininger, M. W., Guilhot, F., Hjorth-Hansen, H., Hughes, T. P., Janssen, J. J. W. M., Kantarjian, H. M., Kim, D. W., Larson, R. A., Lipton, J. H., Mahon, F. X., Mayer, J., . . . Hehlmann, R. (2020). Preporuke mreže European LeukemiaNet iz 2020. za liječenje kronične mijeloične leukemije. Leukemia, 34(4), 966-984. https://doi.org/10.1038/s41375-020-0776-2
[8] NHS. (2026., 9. rujna). Simptomi akutne mijeloične leukemije. Pristupljeno 15. studenoga 2026., na https://www.nhs.uk/conditions/acute-myeloid-leukaemia/symptoms/
[9] Cancer Research UK. (2024., 18. srpnja). Praćenje i čekanje. Pristupljeno 15. studenoga 2026., na https://www.cancerresearchuk.org/about-cancer/treatment/watch-and-wait
[10] Vener, C., Lillini, R., De Angelis, R., Bonfarnuzzo, S., Poirel, H. A., Trama, A., Visser, O., Troussard, X., Marcos-Gragera, R., Maynadié, M., Demuru, E., Di Benedetto, C., Johannesen, T. B., Solans, M., Paapsi, K., Guevara, M., Mousavi, S. M., Blum, M., Von Moos, R., . . . Radna skupina EUROCARE-6. (2025). Dugoročno preživljenje kod mijeloidnih novotvorina i nacionalni izdaci za zdravstvo: retrospektivna populacijska studija EUROCARE-6. European Journal of Cancer, 220, članak 115231. https://doi.org/10.1016/j.ejca.2025.115231
[11] Cancer Research UK. (2024., 6. rujna). Određivanje stadija kronične limfocitne leukemije (KLL). Pristupljeno 15. studenoga 2026., na https://www.cancerresearchuk.org/about-cancer/chronic-lymphocytic-leukaemia-cll/staging
[12] Cancer Research UK. (2025., 12. lipnja). Stadiji (faze) kronične mijeloične leukemije (KML). Pristupljeno 15. studenoga 2026., na https://cancerresearchuk.org/about-cancer/chronic-myeloid-leukaemia-cml/stages
[13] Kessels, R. P. C. (2003). Pamćenje medicinskih informacija kod pacijenata. Journal of the Royal Society of Medicine, 96(5), 219-222. https://doi.org/10.1177/014107680309600504
Ovaj članak pruža isključivo informativnu podršku i nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Za medicinske odluke uvijek se posavjetujte sa svojim zdravstvenim djelatnikom.

Ovaj sadržaj nastao je tijekom projekta YARN, sufinanciranog u okviru programa EU4Health u razdoblju 2025-2028 (ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava br. 101219053).
