“Učinkovita komunikacija može povećati dijagnostičku točnost, poboljšati razumijevanje i pridržavanje liječenja pacijenata te poboljšati iskustvo zdravstvenih usluga i zdravstvenih ishoda. Savjetovanje liječnika i pacijenta temelj je za zdravstvene intervencije, bez obzira na dob pacijenta. Izgradnja povjerljivog odnosa s djetetom i adolescentom poboljšava prijenos informacija i potiče bolju socijalizaciju prema aktivnoj ulozi autonomnog pacijenta sa zdravstvenom pismenošću. Intervjuiranje vještina koje pružaju podršku i pomoć u prepoznavanju problema povezano je s povećanim zadovoljstvom i smanjenim stresom za sve uključene osobe. No, u kojoj mjeri izvrsna komunikacija može skratiti trajanje liječenja i smanjiti broj primijenjenih lijekova? Je li moguće ojačati zdravstvenu pismenost, smanjiti trajanje boravka u bolnici i smanjiti komplikacije skrbi? Kako se obrazovanje i osposobljavanje u boljoj komunikaciji s djecom i adolescentima može razvijati i usklađivati u različitim europskim zemljama? Djeca se mogu trenirati da učinkovito razviju svoju ulogu zdravstvenog partnera, štoviše, pedijatrijsko osposobljavanje trebalo bi izričito uključivati komunikacijske vještine. Učinkovite komunikacijske vještine mogu se podučavati i učiti uz minimalne dodatne resurse. Čak i kratka razdoblja treninga mogu biti učinkovita, kroz pristupe kao što su motivacijsko intervjuiranje i specijalizirana obuka iz psihosocijalnih tema. Ovaj članak pruža pomoć pri odlučivanju za procjenu komunikacijske kompetencije djeteta ili adolescenta, kao i njihovu kompetenciju za donošenje odluka i pomaže u razumijevanju pojmova zdravlja i bolesti ovisno o njihovom kognitivnom, emocionalnom, socijalnom, psihološkom i fizičkom razvoju. Štoviše, dostupni su resursi za procjenu kompetencije pedijatra. Effective communication can increase diagnostic accuracy, improve patient understanding and adherence to treatment, and enhance the experience of health services and health outcomes.The doctor–patient consultation is the basis for health interventions, regardless of patient age. Building a trusting relationship with a child and adolescent improves information transfer and induces better socialization toward an active autonomous patient role with health literacy. It improves the health status of the child through self-determination and self-efficacy, which in turn has a positive effect of health. Interviewing skills that provide support and help in recognizing problems are associated with increased satisfaction and reduced distress for all persons involved.But to what extent is excellent communication able to shorten the duration of treatment and reduce the number of drugs administered? Is it possible to strengthen health literacy, to decrease the duration of hospital stay, and reduce complications of care? How can education and training in better communication with children and adolescents be developed and harmonized across the various European countries?Children can be coached to effectively develop their role as a health partner, moreover pediatric training should explicitly include communication skills. Effective communication skills can be taught and learned with minimal additional resources. Even short periods of training can be effective, through such approaches as motivational interviewing and specialized training in psychosocial topics.This article provides decision aids to assess a child’s or adolescent’s communication competence as well as their decision-making competence and helps to understand concepts of health and disease depending on their cognitive, emotional, social, psychological and physical development. Moreover, resources to assess the competence of the pediatrician are available.