U današnje vrijeme brzi napredak medicine omogućio nam je značajno produljenje životnog vijeka i kvalitete života. Međutim, rak je i dalje bolest od koje boluje velik broj ljudi. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), to je druga najsmrtonosnija bolest ( izvor ).

Prevalencija raka u Europi

Kako pokazuju podaci Europske komisije , iako Europljani čine samo jednu desetinu svjetske populacije, oko 25% svih slučajeva raka prijavljenih svake godine događa se na ovom kontinentu. Rak je vodeći uzrok smrti među Europljanima mlađima od 65 godina, a podaci pokazuju da će samo polovica stanovništva Europe izbjeći dijagnozu raka.

Ukupna učestalost raka

U 2020. godini, prema podacima Europske komisije, Europa je svjedočila oko četiri milijuna novih slučajeva raka ( izvor ), od čega je 1,9 milijuna dijagnosticirano kod žena i 2,1 milijun kod muškaraca ( izvor ).

Najčešći tipovi raka

Rak dojke je najčešće dijagnosticirana vrsta raka u Europi i svijetu ( izvor ). Procjenjuje se da je ova vrsta raka činila 13,14% svih slučajeva raka prijavljenih u Europi 2020. godine. Slijede rak debelog crijeva (12,86%), rak pluća (11,81%), rak prostate (11,71%) i rak mokraćnog mjehura (5,05%).

Dobna i spolna distribucija slučajeva raka

Najčešća dob s dijagnozom raka je 65 godina i više. Procjenjuje se da 60% ljudi u ovoj dobnoj skupini ima dijagnosticiran rak ( izvor ). U međuvremenu, stručnjaci Zajedničkog istraživačkog centra, koji su proučavali utjecaj starenja stanovništva na učestalost raka, predviđaju da će se broj ljudi oboljelih od raka, u odnosu na 2020. godinu, do 2040. povećati za 21% ( izvor ).

Osobe u dobnoj skupini 65+ imaju najveću prevalenciju raka debelog crijeva (15%), raka prostate (14%), pluća (12,8%) i raka dojke (10%). U ostalim dobnim skupinama najčešće se dijagnosticira rak dojke: 22,6% u djevojaka/žena u dobi od 0-44 godine i 16,7% u djevojaka/žena u dobi od 45-64 godine. ( izvor ).

Analiza incidencije raka prema spolu otkriva da su rak debelog crijeva i pluća među pet najčešće dijagnosticiranih vrsta raka i kod muškaraca i kod žena. Međutim, rak pluća je otprilike 1,7 puta rjeđi u žena nego u muškaraca.

Žene najčešće obolijevaju od raka dojke (27,8%), dok se muškarcima najčešće dijagnosticira rak prostate (22,2%) ( izvor ).

Usporedba stope raka u različitim europskim zemljama

Sveukupno, procjenjuje se da Irska ima najveći broj slučajeva raka u Europi (718,3 na 100 000, tj. +33% u usporedbi s europskim prosjekom). S druge strane, Latvija ima najveći broj slučajeva raka među muškarcima (851,7 na 100 000, +28% u usporedbi s europskim prosjekom), a Danska najveći broj slučajeva raka među ženama (633,9 na 100 000, +38% u usporedbi s europskim prosjekom) .

Najniže stope incidencije raka u Europi za oba spola bilježe Albanija (351,6 na 100 000, -47% u odnosu na europski prosjek za muškarce; i 213,4 na 100 000, -53% za žene), Ukrajina (489,3 na 100 000, -26 %; i 314,7 na 100 000, -31%), i Moldavija (542,1 na 100 000, -19%; i 310,9 na 100 000, -32%) (izvor ).

Učestalost raka u djetinjstvu u Europi

Europsko društvo za pedijatrijsku onkologiju izvješćuje da je rak i dalje vodeći uzrok smrti uzrokovane bolestima kod djece starije od jedne godine, odnoseći živote više od 6000 djece i adolescenata svake godine. Međutim, procjenjuje se da trenutno u Europi ima gotovo 500 000 djece koja su se oporavila od raka ( izvor ), a ukupna stopa smrtnosti od raka u djetinjstvu u zemljama EU pala je za 2,8% u razdoblju od 1990. do 2015. ( izvor ) .

Učestalost i prevalencija slučajeva raka u djetinjstvu

Svake godine u Europi se dijagnosticira 35 000 novih slučajeva raka među djecom i adolescentima. Smrtnost od raka kod djece u istočnoeuropskim zemljama navodno je 20% viša u usporedbi s ostatkom Europe ( izvor ).

Uobičajene vrste raka u djetinjstvu

Prema Europskom društvu za pedijatrijsku onkologiju, najčešći karcinomi u djece su leukemija, neuroblastomi, Wilmsovi tumori, rak mozga, rabdomiosarkomi, limfomi, retinoblastomi, osteosarkomi i Ewingovi sarkomi.

Leukemija čini oko 35% svih slučajeva raka. Rak mozga je na drugom mjestu. Učestalost ove vrste raka je 15%. Wilmsovi tumori čine 6-7% slučajeva; neka djeca imaju genetsku predispoziciju da ga razviju. Sarkom mekog tkiva, koji se najčešće razvija u mišićima, ali se može razviti i u glavi, vratu, mokraćnom sustavu ili testisima, čini 5-8% svih karcinoma.

Neuroblastom je rjeđi i čini 5-7% dijagnoza raka u djetinjstvu. Ova vrsta stanica raka nastaje u živčanom tkivu nadbubrežnih žlijezda, vrata, prsnog koša ili leđne moždine. Osteosarkom i Ewingov sarkom najčešći su maligni tumori koštanog tkiva u djece, a javljaju se u 6% djece koja razviju rak.

Retinoblastom čini 3-4% svih slučajeva. Najčešći tipovi raka također uključuju limfome, kategorizirane u Hodgkinove i ne-Hodgkinove limfome. ( izvor ).

Dobna i spolna distribucija slučajeva raka u djetinjstvu

Leukemija, najčešća vrsta raka u djece, najčešće se dijagnosticira u djece mlađe od 10 godina. Dvije glavne vrste tumora mozga u djetinjstvu su gliomi i meduloblastomi. Tumori tipa 1 dijagnosticiraju se u djece prosječne dobi od 6 godina, dok se većina meduloblastoma javlja u djece mlađe od 10 godina. Wilmsov tumor najčešće se dijagnosticira kod djece mlađe od 5 godina; međutim, cca. 8 od milijun djece mlađe od 14 godina također ima ovu vrstu raka.

Neuroblastom i retinoblastom također se najčešće dijagnosticiraju u djece mlađe od 5 godina; dok se osteosarkom i Ewingov sarkom najčešće dijagnosticiraju kod djece i mladih u dobi od 10-20 godina.

Rabdomiosarkom je najčešći u djece i mladih u dobi od 2-6 i 15-19 godina, dok je Hodgkinova bolest najčešća u osoba u dobi od 15-40 godina ( izvor ).

U 2016.-2018., u Velikoj Britaniji leukemija (32%), tumori mozga i kralježnice (25%), limfom (13%), sarkom mekog tkiva (7%) i neuroblastom (6%) bile su najčešće dijagnoze kod dječaka ispod 14. Kod dječaka i muškaraca u dobi od 15 do 24 godine najčešći tumori su tumori zametnih stanica (25%), limfomi (21%), karcinomi i melanomi (18%), tumori mozga i kralježnice (12%) te leukemija (10 %).

Kod djevojčica mlađih od 14 godina, slično dječacima iste dobne skupine, najčešće je dijagnosticirana leukemija (31%), tumori mozga i kralježnice (26%), limfomi (7%), neuroblastomi (6%) i tumori bubrega ( 6%). Gotovo polovica slučajeva kod djevojaka i žena u dobi od 15-24 godine bili su karcinom i melanom (43%), limfom (20%), tumori mozga i kralježnice (13%) te leukemija (8%). Međutim, u usporedbi s mladićima i muškarcima u dobi od 15-24 godine, kod djevojaka iste dobne skupine zabilježeno je pet puta manje slučajeva neoplazmi zametnih stanica (5%) ( izvor ).

Usporedba stope raka u dječjoj dobi u različitim europskim zemljama

Uspoređujući stope incidencije raka od 2010. do 2012. u različitim europskim zemljama, sve zemlje osim Latvije, Norveške i Rumunjske imaju najveću prevalenciju leukemija, mijeloproliferativnih bolesti i mijelodisplastičnih bolesti u djece mlađe od 14 godina . Najveća učestalost ovih vrsta karcinoma zabilježena je u Grčkoj (56,53%), Cipru (47,83%) i Litvi (38,87%), a Češkoj (23,75%), Latviji (23,83%) i Belgiji (25%) ) imale su najniže stope.

CNS i razne intrakranijalne i intraspinalne neoplazme također su među najčešćim vrstama raka. Najveća učestalost ove vrste raka zabilježena je u Grčkoj (30,41%), Islandu (29,63%) i Norveškoj (29,46%), dok su u Bosni i Hercegovini (5,26%), Cipru (8,70%) i Ukrajini (15,68%). ) imao je najmanju incidenciju.

Limfomi i retikuloendotelne neoplazme) također su među karcinomima s najvećom incidencijom. Ova vrsta karcinoma bila je najzastupljenija u Bosni i Hercegovini (18,42%), Rumunjskoj (16,67%) i Latviji (15,42%), dok je najmanja učestalost zabilježena na Cipru (8,70%), Islandu (9,26%) i Litva (9,40%) ( izvor ).

Čimbenici rizika i uzroci raka u dječjoj dobi

Prema WHO-u, još uvijek nema definitivnog objašnjenja zašto djeca obolijevaju od raka. Dostupni dokazi pokazuju da oko 10% djece oboljele od raka ima genetsku predispoziciju za bolest.

Međutim, određene kronične infekcije, kao što su HIV, Epstein-Barr virus i malarija, mogu se smatrati čimbenicima rizika. U međuvremenu, druge infekcije mogu povećati rizik od raka djeteta u odrasloj dobi, stoga je važno cijepiti se protiv hepatitisa B, jer ovo cjepivo pomaže u sprječavanju raka jetre, i protiv humanog papiloma virusa, koji može pomoći u sprječavanju raka vrata maternice ( izvor ).

Zaključak

Zaključno, podaci naglašavaju značajan utjecaj raka na europsku populaciju. Dok je napredak medicine produžio životni vijek i kvalitetu života, rak je i dalje veliki zdravstveni problem. To je drugi vodeći uzrok smrti u Europi, svake godine pogađa četvrtinu stanovništva kontinenta.

Statistika otkriva koje su najčešće vrste raka, a prednjači rak dojke, a slijede kolorektalni rak, rak pluća, prostate i mokraćnog mjehura. Dob i spol igraju ključnu ulogu u prevalenciji raka, pri čemu su starije osobe suočene s većim rizikom. Projekcije sugeriraju povećanje broja slučajeva raka od 21% do 2040. godine zbog starenja stanovništva.

Rak u dječjoj dobi također je zabrinjavajući problem, s leukemijom, rakom mozga i Wilmsovim tumorima među najčešćim dijagnozama. Unatoč izazovima, postignut je napredak u smanjenju smrtnosti djece od raka u zemljama Europske unije.

Podaci naglašavaju varijacije u stopama raka u europskim zemljama, pri čemu neke nacije imaju značajno veće stope incidencije od drugih. Te se razlike mogu pripisati nizu čimbenika, uključujući genetsku predispoziciju i utjecaje okoliša.

Općenito, podaci naglašavaju važnost kontinuiranog istraživanja, strategija prevencije i pristupa naprednoj medicinskoj skrbi u rješavanju složenih izazova koje nosi rak u Europi, kako među odraslima tako i među djecom. Napori za smanjenje čimbenika rizika i promicanje ranog otkrivanja ključni su u borbi protiv ove sveprisutne bolesti.