Komunikacija s preživjelim od raka

“Ključna je komunikacija” – pravilo koje ljudi, budući da su društvena bića i teže stvaranju snažnih odnosa koji podržavaju, često spominju. Preporučamo još odgovorniji pristup teškoj bolesti u bliskom odnosu jer je otvorena i kvalitetna komunikacija izvor utjehe, snage i nade za obje strane. Isprobajte ovih pet savjeta koji će vam pomoći da ojačate svoje odnose u teškim vremenima i suočite se s neizvjesnošću bolesti s većom otpornošću.

Vodite otvorene razgovore

Stvorite sigurno i suosjećajno okruženje za otvoreni dijalog, potičući raspravu u kojoj se obje strane osjećaju ugodno izražavajući svoje misli, brige i emocije (osobito ako je pacijent vrlo osjetljiv na dijagnozu ili se prirodno sklon povući). Drugim riječima, pokušajte redovite dublje razgovore uvrstiti u svoju dnevnu rutinu kao prioritet od najveće važnosti, u unaprijed zakazano vrijeme i bez nepotrebnih odgađanja.

Također preporučamo da se na dijalog pripremite odgovorno, spremni aktivno slušati i stvarno čuti osjećaje jedno drugoga. (Za više o tome zašto je ovaj korak važan i kako ga implementirati, pogledajte sljedeći odjeljak.) Uskoro ćete uvidjeti da će redovito provjeravanje međusobnog stanja postati navika koja jača vaš odnos. Osim toga, imat ćete više prilika za rješavanje hitnih problema ili novog straha koji se iznenada pojavio upravo ovdje i sada.

Vježbajte aktivno slušanje i empatiju

Nije lako slušati osobu s kojom razgovarate, a ne samo čuti što ima za reći. Čak i studije pokazuju da kada učinkovito komuniciramo, slušamo samo oko 20-30% vremena, propuštajući priliku za izgradnju dublje veze i ne dajući drugoj osobi priliku da otkrije što je ostalo između redaka. No, kad se suočimo s dijagnozom karcinoma, napori da naučimo aktivnog slušatelja trebaju biti iskreni – kada postoji potreba za razgovorom, i bolesnik i voljena osoba očekuju razumijevanje.

Koje metode stručnjaci preporučuju za vježbanje aktivnog slušanja? Prije svega, naravno, usredotočite se na osobu s kojom razgovarate i dopustite joj da razgovara bez prekidanja. Govor tijela ili geste (npr. osmijeh ili kimanje), kratke verbalne domete (npr. “Razumijem te”). Ne treba se bojati tražiti ponavljanje ako nešto niste uhvatili ili razumjeli. Parafrazirajte ono što ste čuli, pokazujući na taj način drugome kako ste razumjeli situaciju ili postavljate dodatna pitanja za razjašnjenje.

Ovo nije potpuni popis, ali važno je zapamtiti da je komunikacija dvosmjeran proces. Stoga bi obje strane trebale pokušati razumjeti međusobne perspektive s empatijom. Ne bi trebalo biti osobnih prosudbi ili savjeta ako ih osoba ne traži.

Iznesite očekivanja

Poznavanje međusobnih očekivanja i individualnih potreba učinit će proces liječenja i njege lakšim. Na primjer, ako imate bolest, vjerojatno ćete dobiti podršku, kao što je fizička pomoć u svakodnevnim zadacima ili gore spomenuto osnovno empatijsko slušanje. Stoga jasno razjasnite što bi vam učinilo da se osjećate ugodnije ili s kojim aspektima trenutne situacije vam se čini teško nositi se. Vjerojatno čak i vama najbliži ljudi neko vrijeme neće imati jasno razumijevanje vaših iskustava dok ih otvoreno ne podijelite.

U međuvremenu, član obitelji možda će morati iscrtati svoje mogućnosti. Imati bolest i brinuti se za nekoga s bolešću dva su potpuno različita iskustva, ali potonje također predstavlja svoje izazove za fizičko i psihičko blagostanje. Ako osjećate da postaje preteško, nemojte osuđivati ​​sebe kako biste to podijelili s oboljelom osobom i drugom rodbinom.

Izvanredna dijagnoza zdravstvenog stanja ponekad donosi nepredviđene promjene, zbog čega bi procjena očekivanja trebala biti dinamičan proces. Ponovno ih procijenite i prilagodite. Fleksibilna suradnja puna razumijevanja olakšava prilagodbu, izbjegava nesporazume ili ozbiljne sukobe i omogućuje cvjetanje odnosa čak i u slučaju poteškoća.

Traži podršku

To jednako vrijedi za pacijenta i njegovu neposrednu okolinu, stoga potaknite jedni druge da se pridruže grupama podrške, prisustvuju terapijskim sastancima ili posebnim savjetovanjima, bilo pojedinačno ili s cijelom obitelji.

Vježbanje aktivnosti ove vrste ne samo da će vam pomoći da naučite kako još učinkovitije razviti kritične komunikacijske vještine, već će vam također pomoći da shvatite da niste sami na svom putu. Lakše je podijeliti svoju priču s ljudima sa sličnim iskustvima, otkriti nove strategije suočavanja sa stresom i problemima, čuti vrijedne uvide o utjecaju bolesti na vaš život itd. U konačnici, osjećaj izolacije se smanjuje, dok se emocionalno blagostanje povećava.

Gledajte na stvari kao na pobjedničke trenutke, a ne kao na besmislene sitnice

Suočeni s teškom bolešću, potrebno je svjesno slaviti postignuća. U ovoj situaciji nema beznačajnih stvari. Završetak još jedne faze liječenja, ostvarenje osobnog cilja, odmor nakon još jednog napornog dana prave su pobjede, zar ne? Odvajanje vremena za prepoznavanje ovih trenutaka nadahnut će jedno drugo da se osjećamo jačima nego jučer i da gledamo naprijed s više pozitivnosti.

Pojačajte ovaj pristup proaktivnim stvaranjem trenutaka radosti sami. Smijeh ima nevjerojatnu moć kada se radi o oslobađanju od stresa, podizanju raspoloženja i poboljšanju općeg blagostanja, stoga se pridružite aktivnosti koja će vam dati osjećaj ispunjenja i osvježenja te vas odvratiti od depresivnih misli. Od zajedničkog gledanja filma ili igranja društvenih igara do dijeljenja zabavnih uspomena, sjajnih planova za budućnost ili kreativnih aktivnosti.

U posebno kompliciranim stadijima bolesti može se činiti da ništa drugo ne postoji osim nje. Možda će sve više nedostajati vremena za ugodne razgovore, a kada sjednete za razgovor, tema će se vratiti na vaše brige. Ili ćete prestati slaviti čak i velika postignuća, a kamoli pokušaje da vam se podigne raspoloženje. Ne odustaj! Upravo će tijekom ovog izazovnog razdoblja vašeg života ojačana veza postati nasljeđe bezuvjetne ljubavi, dubokog razumijevanja i neraskidive veze.