Ključne poruke
- Preporuka Vijeća EU-a iz 2022. određuje dob i pretrage za probir raka dojke, vrata maternice i debelog crijeva (kolorektalnog raka) [1]. To su tri vrste probira koje prvo treba razmotriti.
- Referentni dobni rasponi Vijeća jesu od 50 do 69 godina za mamografiju (uz predloženi raspon od 45 do 74), od 30 do 65 za testiranje na HPV i od 50 do 74 za pretragu stolice [1]. Program u vašoj zemlji može obuhvaćati druge dobne skupine, pa to provjerite.
- Za rak pluća i prostate Vijeće traži od zemalja postupan pristup [1]. Raspitajte se što nudi program u vašoj zemlji.
- Ako je bliski srodnik obolio od raka u mladoj dobi, nosite nasljednu promjenu gena ili ste mnogo pušili, recite to liječniku. Vaš plan može biti drukčiji.
- Ovim se vodičem poslužite za pripremu razgovora s liječnikom, a ne kao zamjenom za razgovor. Zatim provjerite pojedinosti u programu svoje zemlje.
Zašto savjeti o probiru raka djeluju tako zbunjujuće
Ako ste ikada u tražilicu upisali „koje preglede za rano otkrivanje raka trebam obaviti”, vjerojatno ste ostali s više pitanja nego odgovora. Liječnik spominje kolonoskopiju. U vijestima kažu da se na mamografiju sada kreće ranije. Prijateljica se kune u snimanje cijelog tijela koje je vidjela u oglasu. Internetski upitnik traži vašu adresu e-pošte prije nego što vam išta kaže.
Zbunjenost je razumljiva. Vijeće EU-a, skupine Europske komisije za izradu smjernica i stručna medicinska društva objavljuju vlastite savjete [1], [2], [3]. Preporuka Vijeća upućena je državama članicama [1]. Kako biste saznali na koje ćete preglede doista biti pozvani, raspitajte se u programu svoje zemlje.
Ništa od toga ne znači da je itko nemaran. Sam tekst Vijeća navodi obje strane odvagivanja koristi i štete: manje smrti od bolesti ili manje invazivnih karcinoma s jedne strane te lažno pozitivne nalaze, neotkrivene karcinome i nepotrebno liječenje s druge [1].
Dodatnu nejasnoću stvara to što za prosječan i povišen rizik vrijede različita pravila [1]. Osoba od 42 godine bez obiteljske anamneze raka i osoba iste dobi koja nosi promjenu gena BRCA1 ne slijede isti plan [2], [4].
Zato vas ovaj vodič, umjesto da vas zatrpa svim smjernicama, vodi prema vašoj situaciji. Pronađite svoju dob. Uzmite u obzir spol i obiteljsku anamnezu. Tako ćete saznati koji se probiri odnose na vas.
Probiri koji se preporučuju većini odraslih
Za tri vrste probira EU jasno određuje dob i pretrage: za rak dojke, vrata maternice i debelog crijeva [1]. Tablica prikazuje te referentne vrijednosti. Uključeni su i rak pluća i prostate, ali, kao što ćete vidjeti, za njih vrijedi drukčiji pristup.
| Rak | Kome je namijenjen | Referentna dob prema EU-u | Glavna pretraga | Koliko često | Izvor |
|---|---|---|---|---|---|
| Dojke | Žene | Preporučeno od 50 do 69; predloženo od 45 do 74 | Mamografija | Svake 2 godine od 50 do 69 (prednost pred razmakom od 3 godine) | [1], [2] |
| Vrata maternice | Žene i sve osobe koje imaju vrat maternice | Od 30 do 65 (skupina Komisije za izradu smjernica predlaže početak s 25) | Test na HPV | Svakih 5 godina ili rjeđe | [1], [5] |
| Debelog crijeva | Žene i muškarci | Od 50 do 74 | Imunokemijski test stolice (FIT), zatim kolonoskopija ako je nalaz pozitivan | Raspitajte se u svojem programu | [1] |
| Pluća | Osobe koje mnogo puše ili su prije mnogo pušile | Nema preporuke za rutinski probir; od zemalja se traži da ga postupno istraže | Niskodozni CT | Raspitajte se u svojem programu | [1] |
| Prostate | Muškarci | Nema preporuke za rutinski probir; EAU preporučuje ponuditi rano testiranje PSA dobro informiranim muškarcima od 50. godine | Test PSA, uz naknadnu magnetsku rezonanciju | Odlučite s liječnikom | [1], [6] |
Probir raka dojke
Standardna pretraga je mamografija, rendgensko snimanje dojke. Vijeće EU-a preporučuje mamografiju ženama u dobi od 50 do 69 godina te predlaže donju dobnu granicu od 45 i gornju od 74 godine [1]. Europske smjernice za rak dojke Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije preporučuju mamografski probir ženama u dobi od 50 do 69 godina u okviru organiziranog programa, a predlažu ga ženama od 45 do 49 te od 70 do 74 godine [2].
Za žene u dobi od 50 do 69 godina s prosječnim rizikom smjernice predlažu snimanje svake dvije umjesto svake tri godine te ne preporučuju godišnji probir [2]. Program u vašoj zemlji može primjenjivati drukčije dobne granice ili razmake između pregleda, pa provjerite što nudi.
Gusto tkivo dojke može prikriti rak na mamogramu, čime se smanjuje osjetljivost pretrage [3]. Europsko društvo za oslikavanje dojke (EUSOBI) 2022. preporučilo je da se ženama s izrazito gustim dojkama ponudi magnetska rezonancija dojki, iako opseg primjene u praksi ovisi o lokalnim resursima [3].
Probir raka vrata maternice
Vijeće navodi testiranje na HPV, kojim se otkriva humani papilomavirus, kao poželjnu pretragu za probir raka vrata maternice u žena od 30 do 65 godina, uz razmak od pet ili više godina između testiranja [1]. Također predlaže da zemlje razmotre ponudu kompleta za samostalno uzimanje uzorka, osobito osobama koje se ne odazivaju na pozive [1].
Skupina Komisije za izradu smjernica za rak vrata maternice daje preciznije preporuke. Prednost daje testiranju na HPV pred citologijom (Papa-testom) i navodi da bi postojeći citološki programi trebali prijeći na probir temeljen na HPV-u [5]. Ne preporučuje probir osobama mlađim od 25 godina koje nemaju simptome, predlaže početak s 25 umjesto s 30 godina pod uvjetom da se osobama s pozitivnim nalazom HPV-a osiguraju učinkovite daljnje pretrage te preporučuje nastavak do 64. godine umjesto prestanka s 50 [5]. Nakon negativnog testa na HPV predlaže razmak od pet godina za mlađe od 40 te sedam godina za osobe od 40 do 64 godine koje nikada nisu imale pozitivan nalaz HPV-a [5]. Vaša zemlja možda još nije prešla na novi pristup, pa pitajte koju pretragu primjenjuje i u kojim razmacima.
Cijepljenje može promijeniti raspored za neke skupine. Ondje gdje je najmanje 75 % kohorte rođenih (svih osoba rođenih u istim godinama) cijepljeno protiv HPV-a, radna skupina predlaže početak probira na HPV s 30 godina, uz razmak od 10 godina između negativnih testova. Ondje gdje je obuhvat cijepljenjem ispod 50 %, upućuje na preporuke za opću populaciju [7].
Probir raka debelog crijeva
Za rak debelog crijeva Vijeće smatra imunokemijski test stolice (FIT) poželjnom pretragom probira za osobe od 50 do 74 godine, uz naknadnu kolonoskopiju za sve upućene nakon pozitivnog nalaza [1].
Izvješće Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije iz 2026. pokazalo je da 22 države članice imaju organizirane populacijske programe probira raka debelog crijeva te da 18 zemalja primjenjuje FIT kao glavnu pretragu. Najčešći ciljani dobni raspon jest od 50 do 74 godine, a primjenjuje se u 10 država članica [8].
Rak debelog crijeva postaje sve češći i među mlađim odraslim osobama u Europi, prema istraživanju iz 2019. koje je obuhvatilo podatke registara raka za 143,7 milijuna osoba u dobi od 20 do 49 godina u 20 europskih zemalja [9]. Autori nisu vidjeli opravdanje za početak probira s 45 godina u Europi, no naveli su da bi, nastavi li se taj trend, moglo biti potrebno preispitati smjernice za probir [9].
Probir je namijenjen osobama bez simptoma. Ako u bilo kojoj dobi primijetite krv u stolici ili trajnu promjenu u navikama pražnjenja crijeva, obratite se liječniku umjesto da čekate poziv.
Probir raka prema dobi, desetljeće po desetljeće
Ako vam se pregled prema pojedinim vrstama raka čini opsežnim, dob je jednostavnije polazište. Evo o čemu treba razmišljati u svakom desetljeću života ako imate prosječan rizik. Ako u vašoj obitelji ima mnogo slučajeva raka, pitajte liječnika trebate li s pregledima početi ranije.
U dvadesetima
Probir raka vrata maternice ne preporučuje se prije 25. godine: europska skupina za izradu smjernica preporučuje da se ne provodi kod osoba mlađih od te dobi koje nemaju simptome [5]. Ovo je desetljeće i dobro vrijeme da doznate svoju obiteljsku anamnezu dok još možete pitati rođake koji je poznaju. Taj razgovor može promijeniti preglede koji će vam se poslije ponuditi.
U tridesetima
Probir raka vrata maternice nastavlja se. Skupina za izradu smjernica predlaže razmak od pet godina između negativnih HPV testova dok ste mlađi od 40 godina [5]. Ako je bliskom srodniku u mladoj dobi dijagnosticiran rak dojke ili debelog crijeva, ovo je dobro desetljeće da pitate trebate li s tim probirima početi ranije.
U četrdesetima
Ovo je prekretnica. Za žene s prosječnim rizikom europske smjernice za rak dojke predlažu da se probir ne provodi od 40. do 44. godine te predlažu mamografiju od 45. godine [2]. Provjerite poziva li vas vaša zemlja na pregled s 45 godina ili čeka do 50. Referentna dob EU-a za početak probira raka debelog crijeva jest 50 godina [1]. Među državama članicama najčešći je dobni raspon od 50 do 74 godine [8]. Ako nemate stalnog liječnika, četrdesete su dobro vrijeme da ga pronađete.
U pedesetima
To je često desetljeće s najviše pregleda. U obzir mogu doći mamografija, HPV testiranje i FIT jer se njihove dobne skupine prema preporukama EU-a ovdje preklapaju [1]. Probir raka pluća također može doći u obzir ako pušite ili ste prije mnogo pušili i živite ondje gdje se provodi. Za muškarce EAU preporučuje da se dobro informiranim muškarcima od 50. godine ponudi rano testiranje PSA-a [6].
U šezdesetima i poslije
Neki se probiri postupno privode kraju. Probir raka dojke preporučuje se do 69. godine, a predlaže do 74., dok se probir raka debelog crijeva provodi do 74. godine [1]. Za probir raka vrata maternice skupina za izradu smjernica predlaže prestanak od 65. godine, osim ako nikada niste sudjelovali u probiru ili niste napravili HPV test u posljednjih 10 godina [5]. Za žene u dobi od 70 do 74 godine europske smjernice za rak dojke navode da odluku o nastavku probira treba temeljiti na očekivanom trajanju života [2]. Pitajte liječnika kako se to odnosi na vas.
Probir raka za muškarce: što se preporučuje i kada
Ako ste muškarac, važne su tri stvari: probir raka debelog crijeva, probir raka pluća ako pušite ili ste prije mnogo pušili i vaša ga zemlja nudi te odluka o testiranju prostate. Probir raka debelog crijeva za muškarce provodi se jednako kao i za žene, FIT-om od 50. do 74. godine [1]. Probir raka prostate zahtijeva razgovor.
Probir raka prostate (PSA): odluka, a ne automatski izbor
PSA je kratica za prostatični specifični antigen, a odluka o njegovu testiranju nije jednostavna. S obzirom na preliminarne dokaze i znatan opseg oportunističkog probira koji se već provodi (testiranja izvan organiziranog programa), Vijeće poziva zemlje da razmotre postupan pristup, uključujući pilot-projekte i daljnja istraživanja, temeljen na testiranju PSA-a uz naknadnu pretragu magnetskom rezonancijom (MR) [1].
Europsko urološko društvo (EAU) preporučuje da se dobro informiranim muškarcima s povišenim rizikom ponudi rano testiranje PSA-a: od 50. godine; od 45. ako u obiteljskoj anamnezi postoji rak prostate dijagnosticiran prije 60. godine; od 45. ako ste afričkog podrijetla; te od 40. ako ste nositelj promjene u genu BRCA2 [6].
Zašto toliki oprez? U velikom europskom istraživanju ERSPC, koje je obuhvatilo više od 182.000 muškaraca, probir je smanjio smrtnost od raka prostate [6]. No probir PSA-om donosi i prekomjerno dijagnosticiranje, odnosno otkrivanje raka koji tijekom života nikada ne bi uzrokovao simptome, te prekomjerno liječenje niskorizičnog raka prostate, uz nuspojave povezane s liječenjem [1], [6]. Svatko tko vam kaže da je odgovor očit, u bilo kojem smjeru, pretjerano pojednostavljuje.
Praćenje promjena na testisima i koži kod muškaraca
Rak testisa i rak kože nisu obuhvaćeni ovdje opisanim probirima. Za oba je važno znati što je uobičajeno za vaše tijelo te se obratiti liječniku zbog nove kvržice, promjene na testisu ili madeža koji se promijenio.
Probir raka pluća: tko doista ispunjava uvjete
Probir raka pluća lako je pogrešno shvatiti jer zvuči kao da bi trebao biti namijenjen svima koji su ikada pušili. Preporuka Vijeća EU-a iz 2022. uža je. Njome se zemlje pozivaju da postupno istraže probir niskodoznim CT-om, počevši od teških pušača i osoba koje su prije mnogo pušile, a dosadašnji se dokazi opisuju kao preliminarni [1].
Engleska pokazuje kako uvođenje programa može izgledati. Na mrežnoj stranici NHS-a navodi se da se osobama u dobi od 55 do 74 godine koje su ikada pušile može ponuditi pregled zdravlja pluća te da su pregledi trenutačno dostupni samo u nekim dijelovima Engleske [10]. NHS England izvještava da je njegov program probira raka pluća obuhvatio polovicu najugroženijih osoba u Engleskoj te da se uvođenje u cijeloj zemlji planira do 2030. godine [11].
Na internetu ćete pronaći i američka pravila. Američka radna skupina za preventivne usluge (USPSTF) preporučuje godišnji niskodozni CT odraslim osobama u dobi od 50 do 80 godina s pušačkim stažem od 20 kutija-godina koje trenutačno puše ili su prestale u posljednjih 15 godina [12]. To su američke smjernice, a europski se kriteriji razlikuju: Engleska, primjerice, razmatra osobe u dobi od 55 do 74 godine koje su ikada pušile [10].
Jedna kutija-godina znači pušenje jedne kutije od 20 cigareta dnevno tijekom jedne godine [12]. Dakle, 20 kutija-godina može značiti jednu kutiju dnevno tijekom 20 godina ili dvije kutije dnevno tijekom 10 godina. Kako biste izračunali vlastiti pušački staž, pogledajte naš vodič Što su kutija-godine: formula, primjeri i zdravstveni rizici, koji vas vodi kroz formulu.
Ako vaša zemlja nudi snimanje, prije naručivanja razgovarajte o tome što vam ono može, a što ne može otkriti. Ako pušite, na istom pregledu zatražite podršku za prestanak pušenja. Američka radna skupina napominje da probir ne sprječava većinu smrti od raka pluća, pa prestanak pušenja ostaje ključan [12].
Brza samoprovjera Provodi li vaša zemlja ili regija probir raka pluća ili pilot-program? Pušite li sada ili ste u prošlosti mnogo pušili? Dva potvrdna odgovora znače da vrijedi pitati liječnika ispunjavate li uvjete.
Kada obiteljska anamneza mijenja plan
Navedene dobi i pretrage odnose se na osobe s prosječnim rizikom. Obiteljska anamneza može vas izdvojiti iz te skupine. Za osobe s povećanim rizikom Vijeće poziva zemlje da razmotre posebne programe sa širim ciljnim skupinama i intenzivnijim probirom [1].
Nacionalni institut za izvrsnost u zdravstvu i skrbi (NICE) nudi jedan primjer kako to funkcionira. Preporučuje različito praćenje za žene različite dobi i razine rizika [4]. Za žene s umjerenim rizikom to znači godišnju mamografiju od 40. do 49. godine [4]. Za žene s promjenom u genu BRCA1 ili BRCA2 to znači godišnji MR i eventualno godišnju mamografiju od 30. do 39. godine, a zatim godišnju mamografiju i godišnji MR od 40. do 49. godine [4]. Vaša zemlja može imati drukčija pravila, stoga pitajte liječnika što vrijedi ondje gdje živite.
Za rak prostate EAU pomiče početnu dob za testiranje PSA-a na 45 godina ako u obiteljskoj anamnezi postoji rak prostate dijagnosticiran prije 60. godine te na 40 godina ako ste nositelj promjene u genu BRCA2 [6].
Da biste doznali koje se vrste raka mogu nasljeđivati, koja je uloga genetičkog savjetovanja i testiranja te što to znači za vaš osobni rizik, pogledajte naš vodič Koje su vrste raka nasljedne? Vodič kroz genetske rizike i prevenciju.
Tablica u nastavku pretvara ono što znate o svojoj obitelji u sljedeći korak.
| Što znate o svojoj obitelji | Što učiniti s tom informacijom |
|---|---|
| Roditelj, brat, sestra ili dijete imali su rak u mladoj dobi | Recite liječniku o kojoj je vrsti raka riječ i koliko je osoba tada imala godina |
| Nekoliko srodnika s iste strane obitelji imalo je istu vrstu raka | Zapišite tko je obolio, od koje vrste raka i kada, a zatim pitajte liječnika što to znači za vas |
| U vašoj je obitelji prisutna promjena u genu kao što je BRCA1 ili BRCA2 | Pitajte o genetičkom savjetovanju i planu praćenja, koji može uključivati raniji početak pregleda MR-om i mamografijom [4] |
| Sami ste imali rak ili ste primali radioterapiju prsnog koša | Navedite to pri naručivanju na bilo koji probir |
| Pripadate skupini s većim rizikom od određene vrste raka, primjerice muškarcima afričkog podrijetla s obzirom na rak prostate | Pitajte o ranijem testiranju PSA-a, koje EAU preporučuje ponuditi od 45. godine [6] |
| Ne poznajete svoju obiteljsku anamnezu | Pitajte rođake čega se sjećaju i recite liječniku što niste uspjeli doznati |
Ako nešto od navedenoga opisuje vašu obitelj, pitajte liječnika bi li upućivanje na genetičko savjetovanje imalo smisla.
Što probir može, a što ne može učiniti za vas
Dugujemo vam iskrenost: probir ima i nedostatke i koristi te biste trebali znati za oboje. Probirom se rak može otkriti u ranom stadiju, a možda i prije nego što postane invazivan. Glavno mjerilo Vijeća za procjenu djelotvornosti probira jest manji broj smrti od te bolesti ili manji broj invazivnih karcinoma [1].
Nedostaci su stvarni. Lažno pozitivan nalaz, odnosno rezultat koji upućuje na rak iako ga nema, može izazvati tjeskobu i zahtijevati dodatne pretrage. Neotkriven rak može vam pružiti lažan osjećaj sigurnosti i odgoditi dijagnozu. Prekomjerno dijagnosticiranje znači otkrivanje raka koji tijekom vašeg života nikada ne bi uzrokovao simptome, što može dovesti do nepotrebnog liječenja [1].
Ništa od toga nije razlog za preskakanje probira. Preporuke su povezane s dobi i rizikom, a Vijeće traži od država da koristi i rizike, uključujući prekomjerno dijagnosticiranje i prekomjerno liječenje, prikažu na razumljiv način [1]. Ako liječnik oklijeva uputiti vas na pretragu, pitajte koje koristi i štete pritom odvaguje.
Noviji testovi o kojima ćete slušati: krvni testovi za više vrsta raka
Neki krvni testovi namijenjeni su probiru na više vrsta raka odjednom. Nazivaju se testovima za rano otkrivanje više vrsta raka (MCED), a Galleri je jedan od njih [13], [14].
U istraživanju NHS-Galleri u Engleskoj, koje njegov tim opisuje kao prvo randomizirano kontrolirano istraživanje MCED testa na svijetu, sudjelovalo je više od 142.000 dobrovoljaca u dobi od 50 do 77 godina [13], [14]. U rujnu 2026. istraživački tim objavio je da su prvi cjeloviti rezultati objavljeni u časopisima New England Journal of Medicine i Nature Medicine [13].
Prema sažetku istraživačkog tima, ukupno nije bilo razlike u broju osoba kojima je dijagnosticiran rak u kasnom stadiju, pa istraživanje nije ostvarilo svoj glavni cilj [13]. U skupini koja je podvrgnuta testiranju manjem je broju osoba dijagnosticiran rak u najuznapredovalijim stadijima, otkriveno je više slučajeva raka u ranom stadiju (stadiji 1 i 2), a manjem je broju osoba rak dijagnosticiran tijekom hitnog zbrinjavanja [13]. Otprilike jedna od 100 osoba imala je pozitivan rezultat testa, a otprilike polovici njih dijagnosticiran je rak [13].
Dodatni rezultati bit će dostupni tijekom sljedećih mjeseci i godina, a NHS i druge zdravstvene organizacije detaljno će razmotriti istraživanje kako bi utvrdili kako bi se ova vrsta testa mogla primjenjivati u budućnosti [13]. Zasad o tim testovima razmišljajte kao o temi za razgovor s liječnikom, a ne kao o zamjeni za mamografiju, HPV test ili probir na rak debelog crijeva.
Koliko koštaju pregledi za probir na rak?
Ne možemo navesti jedinstvenu cijenu za Europu, stoga se raspitajte prije naručivanja. Provjerite što pokriva program vaše zemlje, što pokriva vaše osiguranje i koliko biste platili pretragu koju sami dogovorite.
Vijeće traži od država da poduzmu mjere kako bi osigurale pravedan pristup probiru te da osobe s pozitivnim nalazom pravodobno dobiju odgovarajuće dopunske dijagnostičke postupke i liječenje [1]. Prije nego što se naručite na pretragu izvan programa, poput privatnog snimanja ili krvnog testa za više vrsta raka, pitajte koliko košta i nadoknađuje li vaše osiguranje taj trošak.
Pokrivaju li osiguranje ili javni zdravstveni sustavi probir na rak?
Prije naručivanja provjerite što pokrivaju zdravstveni sustav vaše zemlje i vaše osiguranje. Informacije možete dobiti na mrežnoj stranici nacionalnog programa probira, od liječnika obiteljske medicine ili svojeg zdravstvenog osiguravatelja. Pitajte tri stvari: je li pretraga na koju ste pozvani u cijelosti pokrivena, kako se provodi daljnja obrada nakon abnormalnog nalaza i nadoknađuju li se troškovi pretraga koje sami dogovorite.
Vijeće preporučuje državama da osiguraju da svi kojima je program probira namijenjen budu pozvani na sudjelovanje [1]. Ako pripadate ciljnoj skupini, a niste dobili nikakvu obavijest, obratite se liječniku obiteljske medicine.
Kako pronaći preglede za probir na rak u svojoj blizini
Počnite od liječnika opće ili obiteljske medicine. On poznaje vašu anamnezu i može vas uputiti na pregled ili objasniti kako funkcionira program u vašoj zemlji.
Ako vaša zemlja provodi nacionalni program, očekujte poziv. Vijeće preporučuje državama da nastoje uspostaviti sustav redovitog pozivanja i ponovnog pozivanja [1]. Kad poziv stigne, odazovite se.
Nemate izabranog liječnika? Obratite se nacionalnom ili regionalnom programu probira ili nadležnoj lokalnoj zdravstvenoj ustanovi. Pri naručivanju pitajte je li pretraga dio programa, koliko ćete je platiti i kako ćete dobiti nalaze. Ta tri odgovora spriječit će mnogo kasnijih nejasnoća. Više vodiča pronaći ćete u zbirci resursa Beat Cancer.
Probir je namijenjen osobama bez simptoma. Ako imate simptome, javite se liječniku odmah umjesto da čekate poziv.
Pitanja za sljedeći pregled
Ovaj dio možete snimiti zaslonom ili ispisati. U ordinaciji je lako zaboraviti što ste htjeli pitati.
- Koje probire na rak preporučujete osobi moje dobi, spola i anamneze te zašto?
- Imam li prosječan rizik ili nešto u mojoj anamnezi mijenja plan?
- Kada bih trebao početi s pojedinim probirom i koliko ga često ponavljati?
- Koje su koristi i nedostaci ovog probira za osobu poput mene?
- Postoji li u mojoj zemlji probir na rak pluća i ispunjavam li uvjete s obzirom na svoju pušačku anamnezu?
- Je li ova pretraga pokrivena osiguranjem i mogu li imati troškove daljnje obrade?
- Kada mogu prestati s pojedinim probirom?
Ne morate postaviti sva pitanja. Odaberite ona koja su vam najvažnija i povedite nekoga ako će vam to pomoći da zapamtite odgovore.
Vaš sljedeći korak
Četiri podatka o vama najvažnija su za odluku: dob, spol, obiteljska anamneza i pušačka anamneza. Zapišite ih i usporedite s prethodnim odjeljcima. Zatim dogovorite jedan pregled ili se odazovite na jedan poziv na probir i ponesite svoja pitanja.
Ako iz ovog vodiča zapamtite samo jedno, neka to bude sljedeće: najkorisniji odgovor na pitanje "na koje bih probire na rak trebao ići" dobit ćete u konkretnom razgovoru s nekim tko poznaje vašu anamnezu. Ovaj vas vodič priprema za taj razgovor. Ne može ga zamijeniti.
Literatura
[1] Vijeće Europske unije. (2022., 29. studenoga). Preporuka Vijeća o jačanju prevencije ranim otkrivanjem: novi pristup EU-a probiru raka kojim se zamjenjuje Preporuka Vijeća 2003/878/EZ (dokument br. 14770/22). https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-14770-2022-INIT/en/pdf
[2] Zajednički istraživački centar Europske komisije. (bez dat.-a). Dob i učestalost probira. U Europske smjernice za probir i dijagnostiku raka dojke. Probir, dijagnostika i liječenje raka. Pristupljeno 15. studenoga 2026., na https://cancer-screening-and-care.jrc.ec.europa.eu/en/ecibc/european-breast-cancer-guidelines?topic=63&usertype=60#guideline
[3] Europsko društvo za oslikavanje dojke. (2022., 8. ožujka). EUSOBI preporučuje probir magnetskom rezonancijom za žene s izrazito gustim dojkama. https://www.eusobi.org/news/eusobi-recommendation-breast-cancer-screening-women-with-extremely-dense-breasts/
[4] Nacionalni institut za izvrsnost u zdravstvu i skrbi. (bez dat.). Rano otkrivanje raka dojke redovitim praćenjem. Pristupljeno 15. studenoga 2026., na https://www.nice.org.uk/guidance/cg164/ifp/chapter/Early-detection-of-breast-cancer-by-surveillance
[5] Zajednički istraživački centar Europske komisije. (bez dat.-b). Opća populacija: testovi probira, dob i interval. U Europske smjernice za probir i dijagnostiku raka vrata maternice. Probir, dijagnostika i liječenje raka. Pristupljeno 15. studenoga 2026., na https://cancer-screening-and-care.jrc.ec.europa.eu/en/ec-cvc/european-cervical-cancer-guidelines?topic=328&usertype=327#guideline
[6] Europsko urološko udruženje. (2026.). Dijagnostička obrada. U Smjernice EAU-a za rak prostate. Pristupljeno 15. studenoga 2026., na https://uroweb.org/guidelines/prostatecancer/chapter/diagnostic-evaluation
[7] Zajednički istraživački centar Europske komisije. (bez dat.-c). Kohorte prema godini rođenja cijepljene protiv HPV-a: dob i intervali probira. U Europske smjernice za probir i dijagnostiku raka vrata maternice. Probir, dijagnostika i liječenje raka. Pristupljeno 15. studenoga 2026., na https://cancer-screening-and-care.jrc.ec.europa.eu/en/ec-cvc/european-cervical-cancer-guidelines?topic=359&usertype=327#guideline
[8] Baldacchino, S., Stănică, L., Stathopoulou, A., Alexandru, A.-C., Garcia Escribano, M., Amato, O., & Janusch Roi, A. (2026.). Izvješće o organizaciji skrbi za oboljele od kolorektalnog raka u Europi (EUR 40492). Ured za publikacije Europske unije. https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC143926
[9] Vuik, F. E. R., Nieuwenburg, S. A. V., Bardou, M., Lansdorp-Vogelaar, I., Dinis-Ribeiro, M., Bento, M. J., Zadnik, V., Pellisé, M., Esteban, L., Kaminski, M. F., Suchanek, S., Ngo, O., Májek, O., Leja, M., Kuipers, E. J., & Spaander, M. C. W. (2019.). Porast incidencije kolorektalnog raka u mladih odraslih osoba u Europi tijekom posljednjih 25 godina. Gut, 68(10), 1820-1826. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6839794/
[10] Nacionalna zdravstvena služba. (2023., 27. ožujka). Probir na rak pluća. Pristupljeno 15. studenoga 2026., na https://www.nhs.uk/tests-and-treatments/lung-cancer-screening/
[11] NHS England. (bez dat.). Snimanja uz supermarkete otkrivaju tisuće slučajeva raka [Vijest]. https://england.nhs.uk/2026/05/supermarket-scans-spotting-thousands-of-cancers/
[12] Američka radna skupina za preventivne usluge. (2021., 9. ožujka). Rak pluća: probir. https://www.uspreventiveservicestaskforce.org/uspstf/recommendation/lung-cancer-screening
[13] Istraživanje NHS-Galleri. (2026a, 23. rujna). Prvi cjeloviti rezultati istraživanja NHS-Galleri objavljeni u vodećim časopisima [Novosti o istraživanju]. https://www.nhs-galleri.org/trial-updates/first-full-nhs-galleri-results-published-in-leading-journals
[14] Istraživanje NHS-Galleri. (2026b, 30. svibnja). Istraživanje NHS-Galleri bilježi manje dijagnoza raka u najuznapredovalijim stadijima [Novosti o istraživanju]. https://www.nhs-galleri.org/trial-updates/nhs-galleri-trial-reports-fewer-diagnoses-of-the-most-advanced-cancers
Ovaj članak služi isključivo u edukativne svrhe i ne predstavlja medicinski savjet. Uvijek se posavjetujte sa svojim liječnikom ili drugim kvalificiranim zdravstvenim djelatnikom za smjernice prilagođene vašoj situaciji.

Ovaj sadržaj nastao je tijekom projekta YARN, sufinanciranog u okviru programa EU4Health u razdoblju 2025-2028 (ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava br. 101219053).






