Pandemija COVID-19 povećala je prevalenciju problema mentalnog zdravlja – uglavnom depresije – među općom populacijom, a ista je tendencija primijećena i kod pacijenata oboljelih od raka (Wang al, 2020.).

Povećane razine tjelesne aktivnosti pomažu u sprječavanju depresije kod mladih, odraslih i starijih osoba (10%, 22% odnosno 21% niži rizik, Schuch et al. 2018).

Štoviše, tjelovježba ima blagotvoran učinak na depresiju među osobama koje su preživjele rak, a studija koju su proveli Chekroud i suradnici (2011.-2015.) s 1,2 milijuna sudionika pokazala je da je tjelovježba povezana sa smanjenim opterećenjem mentalnog zdravlja prema samoprocjeni.

Biti aktivan, čak i ako je to samo 30 minuta dnevno, ima zaštitni učinak na opću populaciju i osobe koje su preživjele rak. Vježbanje može biti korisna strategija za upravljanje mentalnim zdravljem kod ljudi koji se liječe od raka i oporavljaju se od nuspojava (Fuller et al., 2018.)

Zaključno, 30-minutna rutina tjelesnog vježbanja može biti korisna strategija za upravljanje mentalnim zdravljem među preživjelima od raka.