Percipirane prepreke i faktori zdravstvenog ponašanja kod europskih survivora koji su preživjeli rak u djetinjstvu: kvalitativna PanCareFollowUp studija

Pozadina: Zdravo ponašanje, odnosno bavljenje redovitim tjelesnim aktivnostima, održavanje zdrave prehrane, ograničavanje konzumacije alkohola i izbjegavanje pušenja i upotrebe droga, smanjuju rizik od razvoja kasnih štetnih zdravstvenih stanja kod djece koja su preživjela rak. Međutim, osobe koje su u djetinjstvu preživjele rak mogu naići na prepreke u usvajanju i održavanju zdravog ponašanja. Ovo je istraživanje imalo za cilj procijeniti te prepreke i olakšice za usvajanje i održavanje zdravstvenog ponašanja kod djece koja su preživjela rak.
Metode: Fokusna grupa (n=12) i polustrukturirani telefonski intervjui (n=20) provedeni su s Europljanima i Nizozemcima koji su u djetinjstvu preživjeli rak. Theoretical Domains Framework (TDF) korišten je za informiranje tematskog vodiča i analize. Primijenjena je induktivna tematska analiza kako bi se identificirale kategorije koje se odnose na prepreke i olakšice usvajanja i održavanja zdravstvenog ponašanja.

Rezultati: Identificirano je deset TDF domena u podacima od kojih su najčešće prijavljivani “Znanje”, “Uvjerenja o posljedicama”, “Okolišni kontekst i resursi” i “Društveni utjecaji”. Osobe koje su u djetinjstvu preživjele rak izrazile su potrebu za znanjem o važnosti zdravog ponašanja, koje bi po mogućnosti pružili zdravstveni radnici. Naznačili su fizičke i dugoročne dobrobiti zdravog ponašanja, dostupnu stručnu podršku te podržavajuće i zdravstveno osviješteno radno i društveno okruženje koje će biti pomagači.
Prepreke su se uglavnom odnosile na nedostatak raspoloživog vremena i nezdravu okolinu. Naposljetku, (društveni) mediji percipirani su i kao prepreka i kao pokretač zdravog ponašanja.

Zaključak

Ovo je istraživanje identificiralo obrazovanje i dostupnu stručnu podršku u ponašanju prema zdravlju i važnost zdravog ponašanja za osobe koje su u djetinjstvu preživjele rak kao ključne prilike za poticanje usvajanja zdravstvenog ponašanja kod osoba koje su preživjele rak u djetinjstvu. Uključivanje podrške zdravstvenom ponašanju i intervencije za ovu populaciju stoga bi trebale biti visoki prioritet.